Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu predstavljen je Panonski ljetopis 2018. u kojem su svoje radove objavile i studentice Hrvatskih studija
Na Dan europskih jezika u Hrvatskoj je matici iseljenika svečano predstavljen Panonski ljetopis 2018. s prilozima na hrvatskom, njemačkom, mađarskom i slovenskom jeziku. Riječ je o jubilarnoj 25. knjizi godišnjaka Panonskoga instituta iz južnoga Gradišća u Austriji. Predstavljanje je vodila mr. sc. Vesna Kukavica, rukovoditeljica Matičina Odjela za nakladništvo. Među inim je istaknula da HMI „prepoznaje blagodati afirmacije hrvatskoga jezika u domicilnim višejezičnim odrednicama vlastite polutisućljetne dijaspore“, te dala riječ izv. prof. dr. sc. Sanji Vulić kao prvoj predstavljačici ovogodišnjega Panonskoga ljetopisa. 
Prof. Vulić je predstavila veliki broj iznimno zanimljivih tekstova u godišnjaku, a na kraju s velikim zadovoljstvom istaknula da su čak tri teksta u ovogodišnjem Ljetopisu posvećena trodnevnoj terenskoj nastavi koju je početkom prosinca 2017. realizirala sa skupinom studenata i bivših studenata znanstvenoga smjera Diplomskoga studija kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o terenskoj nastavi u zapadnoj Mađarskoj i austrijskom Gradišću, koja je bila bogata različitim sadržajima. Prvi je tekst o toj terenskoj nastavi preuzet iz austrijskoga tjednika Hrvatske novine, drugi je upravo za Panonski ljetopis napisala studentica doktorskoga studija i sudionica terenske nastave Lidija Bogović, a treći je tekst preuzet iz mjesečnika Matica Hrvatske matice iseljenika, a napisala ga je bivša studentica hrvatskih studija Nina Turić, također sudionica te terenske nastave. Osim tih triju tekstova, prof. Vulić je još spomenula tekst svoje sadašnje studentice i demonstratorice Endrine Hrenić, koja ove godine prvi put surađuje u Panonskom ljetopisu. Endrina Hrenić je objavila tekst o studentskoj nastavničkoj praksi u Keresturu u mađarskom Pomurju, na predmetu prof. Vulić Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori, koji se izvodi na nastavničkom smjeru Diplomskoga studija kroatologije. Budući da je dva puta bila na nastavničkoj praksi u Keresturu, Endrina Hrenić opisuje i osobne dojmove vezane uz boravak i nastavu u tom mjestu u Mađarskoj. Studentica Hrenić također je nazočila svečanom predstavljanju Panonskoga ljetopisa u Hrvatskoj matici iseljenika, što je prof. Vulić također s radošću istaknula.
O predstavljanju Panonskoga ljetopisa 2018. opširno je izvijestio Hrvatski radio u emisiji Mostovi – Hrvatima izvan domovine.
