Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Praktični dio nastave iz izbornoga predmeta Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori na diplomskom studiju kroatologije i ove je ak. god. počeo u Keresturu u Mađarskoj. Izv. prof. dr. sc. Sanja Vulić ovaj je put u Osnovnu školu Nikole Zrinskoga u Keresturu povela troje studenata. Bili su to Mateja Keleković, Ivan Godinić i Martina Škegro. Profesorici i studentima pridružila se i asistentica Lidija Bogović.
Već je prvi dan boravka u Keresturu protekao u vrlo radnoj atmosferi. U jutarnjim smo satima nas troje studenata održali pet sati nastave hrvatskoga jezika u trima različitim razredima. U poslijepodnevnim je satima prof. Vulić držala vježbe iz pravogovora za nastavnice hrvatskoga jezika u osnovnim školama u Keresturu i obližnjem Serdahelu (u kojem je Osnovna škola Katarine Zrinski). Nastavu smo pratili i svi mi gosti iz Zagreba, također ravnateljica osnovne škole u Keresturu Anica Kovač te Bernadeta Blažetin, novinarka Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj i Hrvatskoga radija u Mađarskoj, koja je nakon održanih vježbi intervjuirala profesoricu i studente.
Drugoga smo dana mi studenti ukupno održali sedam sati nastave, a u poslijepodnevnim smo satima svi mi gosti s Hrvatskih studija, zajedno s ravnateljicom Anicom Kovač i nastavnicama hrvatskoga jezika Erikom Rácz, Biserkom Kiš i Marijom Vargovič, posjetili Nacionalni park na ušću rijeke Mure u Dravu te razgledali vrlo lijepu crkvicu posvećenu sv. Mihovilu, koja je smještena na brežuljku povrh sela Sveti Mihal i nacionalnoga parka.
Treći dan bio je rezerviran za posjet nekadašnjoj mađarskoj prijestolnici Stolnomu Biogradu (Székesfehérvár), u kojem su krunjeni mađarski kraljevi iz dinastije Arpadovića. Ravnateljicu Anicu Kovač i nas goste iz Zagreba dočekala je i ispratila predsjednica Hrvatske samouprave u tom gradu, gospođa Janja Cindrić. Dan je protekao u razgledavanju zanimljivih kulturnih spomenika po lijepom sunčanom vremenu, a na povratku u Kerestur uspjeli smo prije zalaska sunca prošetati obalom Balatona.
Četvrtoga smo dana mi studenti ukupno održali osam sati nastave. Budući da je opet bio vrlo lijep sunčan dan, poslijepodne smo se svi zajedno (studenti, brojni učenici, nastavnice iz Kerestura te naša profesorica i njezina asistentica) odvezli biciklima do iskopina vojne utvrde Novoga Zrina, koju je dao sagraditi hrvatski ban Nikola Zrinski na rubu Legradske gore blizu Kerestura.
Posljednji, peti dan boravka u Keresturu opet je protekao vrlo radno. Mi studenti održali smo ukupno pet sati nastave. Od prvoga dana nastavu je nadgledala prof. Vulić i nastavnice Biserka Kiš i Heriett Novak. Sve su primijetile kako su učenici iz dana u dan sve više željeli aktivno sudjelovati u nastavi, a mi studenti kao nastavnici postajali sve sigurniji.
Čitav boravak u Keresturu protekao je u vrlo vedrom raspoloženju, a na oproštaju nas je ravnateljica Anica Kovač svih prigodno darivala. U Zagreb smo se vratili obogaćeni ne samo novim spoznajama o Mađarskoj i Hrvatima u toj zemlji, nego i s novim vrijednim iskustvom vlastite nastavničke prakse u školi.
