Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Nastavnici Hrvatskih studija sudjelovali su na znanstvenom kolokviju o Faustu Vrančiću
u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču
Znanstveni kolokviji o Faustu Vrančiću održavaju se u gradovima u kojima je Faust Vrančić duže ili kraće vrijeme živio. Nakon kolokvija u Zavodu sv. Jeronima u Rimu te u Domu nacionalnih manjina u Pragu, treći je kolokvij održan 15. studenoga 2018. u Beču, u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske i Austrijskoga društva za kroatistiku. U svečanoj dvorani Veleposlanstva okupio se veliki broj zainteresiranih posjetitelja, uglavnom istaknutih hrvatskih intelektualaca u Beču i studenata bečke slavistike. U ime Austrijskoga društva za kroatistiku kroz program ih je vodila vanjska suradnica na poslijediplomskom studiju kroatologije na Hrvatskim studijima prof. dr. sc. Andrea Zorka Kinda Berlaković, koja je detaljno predstavila profesionalnu djelatnost svakoga od troje predavača. Prvo izlaganje, naslovljeno „Usporedba Vrančićeva jezika i gradišćanskohrvatskih idioma“, održala je izv. prof. dr. sc. Sanja Vulić, koja je ujedno predstavljala Hrvatske studije i projekt Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori. Vanjski suradnik na Hrvatskim studijima izv. prof. dr. sc. Georg Holzer, dopisni član HAZU, održao je izlaganje „Značajke manirizma u djelu Fausta Vrančića“, a dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijest prirodnih znanosti HAZU, izlaganje „Faust Vrančić – hrvatski humanist i izumitelj svjetskoga glasa“. Posjetitelji su izrazili veliko zadovoljstvo kvalitetom i zanimljivošću svih izlaganja i dugo se zadržali u razgovoru s izlagačima. Veleposlanica Republike Hrvatske prof. dr. sc. Vesna Cvjetković posebice je srdačno pozdravila sudionike znanstvenoga kolokvija, a također i mag. Katarina Dorkin Križ, službena prevoditeljica u Veleposlanstvu, koja je zajedno s prof. dr. sc. Kindom Berlaković sudjelovala u organizaciji znanstvenoga kolokvija. Izlaganja su pratile i novinarke Hrvatskoga radija i ORF-a, koje su intervjuirale predavače.