Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Ugledni hrvatski diplomat, pjesnik, esejist, prevoditelj, erudit, ugledni kulturni djelatnik, doktor medicine Drago Štambuk bio je 6. prosinca 2018. gost na predmetu Tvorba riječi u hrvatskom jeziku, kod izv. prof. dr. sc. Sanje Vulić, na završnoj godini nastavničkoga smjera Diplomskoga studija kroatologije. Naime, svestrani je dr. Štambuk u okviru hrvatskoga medicinskoga nazivlja tvorac različitih novih termina koje je poreporučljivo upotrebljavati umjesto posuđenica, ili barem usporedno s njima. Za razvoj hrvatskoga jezika još je važnija njegova zlatna formula hrvatskoga jezika ča - kaj - što, koju dr. Štambuk trajno promiče od 1991., kada je u svojem rodnom mjestu Selca na Braču utemeljio i pokrenuo svehrvatsku jezično-pjesničku smotru Croatia rediviva, koja okuplja pjesnike što pišu na svim idiomima kojima govore Hrvati. Osnovni je cilj zlatne formule ča - kaj - što bogaćenje hrvatskoga standardnoga jezika leksikom iz hrvatskih narječja, posebice kajkavizmima i čakavizmima koji su dugo bili omalovažavani. Iako je susret bio organiziran za studente na predmetu Tvorba riječi, susretu s dr. Štambukom nazočili su i pojedini studenti sa znanstvenoga smjera kroatologije, zatim s 1. godine diplomskoga studija, a također i pojedini apsolventi.
Susret je počeo kratkim uvodnim pozdravnim riječima prof. Vulić, a zatim je asistentica Lidija Bogović detaljno predstavila bogatu profesionalnu djelatnost dr. Štambuka. Slijedio je središnji dio susreta u kojem je dr. Štambuk objašnjavao hrvatsko medicinsko nazivlje kojega je tvorac, također čitao svoje najdraže pjesme smještajući ih u osobni životni kontekst, te sa studentima podijelio dio svojih iskustava iz veleposlaničkih dana. Budući da je dr. Štambuk bio hrvatski veleposlanik širom zemaljske kugle, na različitim kontinentima, saznali smo da u Japanu čitav jedan gradić intenzivno promiče hrvatsku kulturu, doznali smo o Veleposlanikovim iskustvima iz Brazila, Indije i dr., o njegovim naporima da zaštiti hrvatske nacionalne interese i promiče hrvatsku kulturu i nacionalni identitet.
Studenti su pokazali veliko zanimanje za rad dr. Štabuka: za njegovo hrvatsko medicinsko nazivlje, za promicanje zlatne formule hrvatskoga jezika ča - kaj - što u školama, za bogaćenje standardnoga jezika riječima iz hrvatskih narječja, te ga ispitivali o veleposlaničkim danima. Devedeset nam je minuta jednostavno proletjelo. Svima nam je bilo žao što nismo imali više vremena za susret s tim velikim intelektualcem.