Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U srijedu 5. prosinca 2018. studenti preddiplomskoga studija kroatologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu posjetili su Maticu hrvatsku. Posjet jednoj od najvažnijih i najstarijih institucija hrvatskoga naroda osmišljen je kao terenska nastava u okviru kolegija Institucije hrvatskoga naroda, društva i države koji je od ove akademske godine novouvedeni obvezni predmet dvopredmetnim studentima kroatologije na trećoj godini preddiplomskoga studija. U posjet ih je vodila njihova profesorica Jelena Gazivoda.
Studente je ugostio glavni urednik Matičina lista Vijenac Goran Galić, te su pod njegovim vodstvom obišli Palaču Matice hrvatske. Goran Galić diplomirao je kroatologiju i komunikologiju na Hrvatskim studijima, a uredništvu Vijenca priključio se još za vrijeme studija. Ovom prigodom studenti su posjetili Nakladni zavod Matice hrvaske, knjižnicu Matice hrvatske, prostorije predsjednika i članova, radne sobe i uredništvo lista Vijenac. Naši su kolege mogli u ruke primiti vrlo vrijedna i raznolika arhivska izdanja Matice hrvatske u Matičinoj knjižnici te svjedočiti radu Matice kroz povijest. Uz kratke crtice iz Matičine povijesti od najranijih dana do danas, Goran Galić uveo ih je i u službene prostorije jednoga od triju listova Matice hrvatske – Vijenac. Tamo ih je dočekalo uredništvo Vijenca, koje je studente upoznalo s postupkom izrade jednoga broja samoga lista. Uredništvo im je pokazalo brojna izdanja lista od onih najstarijih, koja pažljivo čuvaju, do onih najsuvremenijih, koji su tek izašli iz tiska.
Studenti su iz prve ruke upoznali rad, ustroj i zadaće Matice hrvatske kako bi si upotpunili sliku njezine neizostavne uloge kroz hrvatsku povijest i kulturu. Upoznali su bogato skladište knjižnice, Nakladni zavod Matice i uredništvo lista Vijenac. Pod stručnim i ljubaznim vodstvom Gorana Galića pratili su put Matice hrvatske kroz hrvatsku prošlost: od preporoda i apsolutizama, do Šenoina doba i raspada Monarhije, od svjetskih ratova do zabrane djelovanja i novoga osnutka. Osim toga, glavni urednik Vijenca prenio je studentima iskustvo sudjelovanja u studentskim udrugama te se osvrnuo i na svoj rad u Društvu studenata kroatologije „Cassius“. Nadamo se kako će prinos Matice hrvatske prepoznati sve hrvatski studenti, kao što su to učinili i naši kroatolozi.
Luka Vrdoljak, 3. godina studija kroatologije i povijesti