Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Uspješno je završen Znanstveni skup o Ljubomiru Marakoviću, održan u Zagrebu i Topuskom 25. i 26. travnja 2019., kao sedamnaesti u nizu znanstvenih skupova u sklopu projekta Hrvatski književni povjesničari. Organizator skupa su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa suorganizatorima: Filozofskim fakultetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim filološkim društvom iz Zagreba, Narodnom knjižnicom i čitaonicom Topusko, Ogrankom Matice hrvatske u Varaždinu, Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli te Sveučilištem u Zadru, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Razreda za književnost.
Istaknuti hrvatski književni i kazališni kritičar i povjesničar Ljubomir Maraković rođen je u Topuskom 1887. a umro u Zagrebu 1959. Studij slavistike i germanistike završio je u Beču, gdje je 1909. doktorirao temom o Vili Slovinki J. Barakovića. Kao pristaša hrvatskoga katoličkoga pokreta u Beču je četiri godine uređivao katolički časopis Luč. Dva je desetljeća uređivao Hrvatsku prosvjetu, od 1941. urednik je za film, poredbenu književnost i teoriju književnosti u Hrvatskoj enciklopediji. Godine 1944. postao je profesor na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu, ali je 1945. bio suspendiran kao profesor sa svih državnih učilišta, 1947. osuđen i zatvoren s dvogodišnjim gubitkom političkih prava, te ga se slijedom navedenog pola stoljeća prešućivalo.
Bio je jedan od najutjecajnijih hrvatskih književnih i kazališnih kritičara između dvaju svjetskih ratova, a i jedan od prvih hrvatskih filmskih kritičara. Objavljivao je književne studije i prikaze, od kojih su osobito značajne njegove studije o književnom stvaralaštvu 1930-ih. Zagovarao je književnost kršćanskoga katoličkog nadahnuća tražeći u književnosti jedinstvo etičkih i estetskih načela. Upućen u zbivanja u svjetskoj literaturi, isticao je vrijednost katoličkih pisaca, ali je objektivno prosuđivao i djela drugih pisaca.
Prva radna sjednica Znanstvenoga skupa o Ljubomiru Marakoviću održana je u Zagrebu, u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a Druga i Treća u Topuskom, u Narodnoj knjižnici i čitaonici Topusko. Tridesetak znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva (BiH, Italija, Ukrajina) iznijeli su brojne znanstvene prinose o Ljubomiru Marakoviću te vodili plodne i zanimljive rasprave na završetku svake sjednice. Pozdravne riječi znanstvenom skupu uputili su u Zagrebu akademik Pavao Pavličić, tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, izv. prof. dr. sc. Mario Grčević, pročelnik Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, predsjednik Organizacijskoga odbora Znanstvenoga skupa. Dobrodošlicu sudionicima skupa u Topuskom, mjestu u kojemu je Ljubomir Maraković rođen, uputili su Ivica Kuzmić, načelnik Općine Topusko, Ivo Žinić, župan Sisačko-moslavačke županije i mons. dr. Vlado Košić, biskup Sisačke biskupije.