Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Hrvatska je radiotelevizija u utorak, 10. ožujka 2020., na Prvom programu u 23.25 prikazala emisiju „Hrvatska za 5“ posvećenu temi „Kako promicati hrvatski identitet i mentalitet rada, znanja i etičnosti?“. Govorili su akademik Josip Bratulić, izv. prof. dr. sc. Viktoria Franić Tomić s Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i prof. emeritus dr. sc. Matko Marušić.
Temu su komentirali doc. dr. sc. Jelena Maričić, predstojnica Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija kao i alumna i studenti Fakulteta hrvatskih studija: Dajana Taradi, mag. croatol., student psihologije Ivan Radišić i student kroatologije Mario Guberina.
U emisiji se raspravljalo o nacionalnom identitetu i njegovu promicanju u vlastitoj kulturi, a onda i europskom nadnacionalnom kontekstu. Nastavnici i studenti Fakulteta hrvatskih studija prezentirali su važnost nakladničkih, znanstvenih i nastavnih djelatnosti Fakulteta koji, kao jedini kulturološki fakultet u Hrvatskoj, njeguje interdisciplinarni pristup znanjima o hrvatskoj kulturi. U sklopu različitih odsjeka humanističkih i društvenih znanosti Fakultet studentima nudi kulturološke kolegije. Kroz njih se stječu kompetencije u poznavanju različitih kultura u dodiru s vlastitom.
Prof. Franić Tomić predstavila je nakladnički projekt Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti na kojem surađuju znanstvenici Fakulteta. Projekt je zamišljen u 52 sveska u kojima se sintetiziraju baštinski tekstovi iz područja hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti. Taj projekt pokazuje diferencijaciju između programa kroatologije i drugih hrvatskih filoloških fakulteta, jer predstavlja uzoran primjer kulturoloških studija. Posebice je istaknula praksu, koju je pokrenula, da se na kolegijima iz kroatologije, koji su ponuđeni i na drugim studijskim programima, studentima pruža prikika da sudjeluju u godišnjoj kazališnoj predstavi u kojoj se izvode dramski tekstovi iz starije hrvatske književnosti. Na taj se način studenti različitih studijskih grupa upoznaju sa starijim hrvatskim baštinskim tekstovima te kroz kazališnu igru svladavaju izazove starijih tekstova i pri tom stječu filološka i kulturološka znanja.
Reportaže su pripremili Martina Klaić i Nataša Rataj. Urednik i voditelj emisije je Branimir Bilić, pomoćnica urednika Martina Klaić, a redatelj Željko Musić.
Emisija se može pogledati ovdje.
