Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Ove sam godine imala sreću po drugi put biti polaznicom Ljetne škole hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore, koja se već treću godinu za redom organizira u okviru projekta „Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori“ Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica projekta, a ujedno i voditeljica Ljetne škole je prof. dr. sc. Sanja Vulić, a suorganizator Škole je Udruga Knezovi Krčki Frankopani. Organizacijski su odbor, kao i prijašnjih godina, uz prof. Vulić sačinjavali asistentica Lidija Bogović i Petar Kopanica, predsjednik Udruge Knezovi Krčki Frankopani. Škola se svake godine održava u Krku, a ove je godine bila od 15. do 22. kolovoza. Ovogodišnji su polaznici bili iz triju zemalja: osnovnoškolski nastavnici hrvatskoga jezika iz Mađarske, nastavnice hrvatskoga jezika iz hrvatskih dopunskih škola u Njemačkoj (koordinatorice hrvatske nastave u Bavarskoj i Baden-Württembergu) te studenti hrvatskoga jezika iz Argentine.
Ljetna je škola svečano otvorena u poslijepodnevnim satima 15. kolovoza u Maloj vijećnici, koju je i ove godine Grad Krk besplatno ustupio Školi. Osim prof. Vulić, L. Bogović i polaznika Škole, svečanomu otvaranju nazočio je knez Mikula IV. Frankopan (Petar Kopanica) sa svojom pratnjom. Nakon što su voditeljica Škole i knez Mikula održali kratke pozdravne govore, slijedila je scenska izvedba hrvatske pučke komedije „Seljak i odvjetnik“. Prof. Vulić i L. Bogović opet su se okušale u amaterskom glumačkom umijeću, a ove im se godine pridružio i Martino Šesnić, član suorganizatorske Udruge. Nazočni su se i ovoga puta istinski razveselili kratkomu igrokazu i sa zanimanjem ga pratili.
Drugi dan Ljetne škole počeo je posjetom franjevačkomu samostanu na Glavotoku. Svi polaznici Škole željeli su nazočiti sv. misi, a potom je slijedio razgled samostana i predavanje gvardijana fra Ante Garića o povijesti samostana. U poslijepodnevnim satima prof. Vulić i L. Bogović držale su usporedno jezične vježbe, svaka jednoj skupini polaznika (ili skupini nastavnika ili skupini studenata). Trećega dana bile su dvije terenske nastave, prva u Jurandvoru u kompleksu nekadašnjega samostana svete Lucije kroz koji je polaznike proveo M. Šesnić, a druga u Ribarskom muzeju u uvali Buymer. O ribolovnoj kulturi te povijesti Ribarskoga muzeja zanimljivo je predavanje održao prof. art. Deni Šesnić. Na kraju lijepoga boravka u Buymeru polaznici Škole sudjelovali su u kvizu kojega su tema bili najstariji hrvatski pisani spomenici. Nastava je i toga dana završila usporednim jezičnim vježbama nakon povratka u Krk. Četvrtoga je dana najprije prof. Vulić održala predavanje o hrvatskom leksikografu Faustu Vrančiću, a zatim su slijedile jezične vježbe. Poslijepodnevni dio programa Ljetne škole opet smo proveli na terenskoj nastavi, i to u kompleksu Etno-kuće u Korniću kroz koji nas je vodila gđa Laura Vančina. Petoga nas je dana, za vrijeme svakodnevnih jezičnih vježbi nastavničkoj skupini polaznika, posjetila ekipa Hrvatske televizije koju je vodila novinarka Nikolina Gerek. (Kraći je prilog o Ljetnoj školi istoga dana emitiran u Regionalnom dnevniku, a opsežniji 26. kolovoza u emisiji Globalna Hrvatska.) Nakon usporednih jezičnih vježbi petoga je dana asistentica L. Bogović održala radionicu na temu Bogoslav Šulek – graditelj hrvatskoga jezika. U poslijepodnevnim satima slijedila je nova terenska nastava. Budući da je na otoku Krku veliki broj ostataka nekadašnjih manjih naselja, toga smo puta kroz šumu pješačili do napuštenoga naselja Male Ponikve, a sa sudbinom toga naselja i njegovih nekadašnjih stanovnika upoznao nas je P. Kopanica. Šesti je dan bio rezerviran za izlet jedrenjakom na otočić Plavnik te na Zlatnu plažu pokraj Stare Baške. U večernjim su satima održane jezične vježbe, te opet na početku sedmoga dana slijedila je radionica o zanimljivostima otoka Cresa i o hrvatskom kulturnom djelatniku Andriji Linardiću, koji je bio rodom s toga otoka. Radionicu je vodila asistentica Tamara Bodor, koja je, kao i L. Bogović, suradnica na projektu „Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori“, u sklopu kojega se Ljetna škola organizira. U poslijepodnevnim smo satima mi polaznici Škole pisali prigodni esej, a završnoga osmoga dana raspravljali smo o rezultatima Škole. Opće je mišljenje sviju polaznika kako je Ljetna škola bila iznimno zanimljiva, poučna, korisna i ugodna. Svi smo stekli nove spoznaje o hrvatskom jeziku i kulturi, a studenti usto poboljšali svoje znanje hrvatskoga jezika. Od velike su važnosti za nas bile terenske nastave na kojima smo imali prilike upoznati hrvatsku baštinu otoka Krka, pa i onu koji rijetki imaju prilike vidjeti. Sve je to bilo moguće zahvaljujući izvrsnoj suradnji organizatora Škole s lokalnom zajednicom.
Osim Hrvatske televizije, o radu Škole izvještavali su Radio otok Krk; Radio Pečuh iz Mađarske; Hrvatski radio i Glas Hrvatske u emisiji Mostovi – Hrvatima izvan domovine; Radio Dux, Glas Slavonije; Glas Istre; Novi list; Hina te portali Scena.hr; Studentski.hr; Otok-Krk.org; Grad-Krk.hr; Krk danas.
Mateja Kocijan, mag. croat.
Koordinatorica Hrvatske nastave u Bavarskoj (Njemačka)
