Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu organizira znanstveni skup pod nazivom „Sv. Jeronim u hrvatskoj povijesti, kulturi i tradiciji“. Skup će biti održan 11. prosinca 2020. godine od 10.00 sati u dvorani Zagreb na Sveučilišnome kampusu Borongaj uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera. Organizatori će omogućiti videoprijenos skupa uživo putem YouTube kanala.
Ususret obljetnici jedne od najznamenitijih osoba crkvene povijesti, svetoga Jeronima Dalmatinca (Stridon, oko 347. – Betlehem, 30. IX. 420.) potrebno je i na nacionalnoj kulturnoj i znanstvenoj sceni pokrenuti raspravu i dopuniti do sada dostupne spoznaje.
Fakultet hrvatskih studija, stoga, povodom Dana Fakulteta i 1600. godišnjice svečeve smrti, 11. prosinca 2020., organizira jednodnevni znanstveni skup na kojem će se na interdisciplinaran način iznova osvijetliti život i djelo Sveca za kojega Vatroslav Jagić kaže da je „naš Dalmatin, on je dika, pošten’je i slava i svitla kruna harvackoga jazika“. Na skupu će sudjelovati znanstvenici i poznavatelji života i djela svetoga Jeronima, kao i nastavnici sa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Organizacijski odbor znanstvenoga skupa čine prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić, prof. emer. dr. sc. Alojz Jembrih, prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, prof. dr. sc. Mirjana Matijević-Sokol i Petar Ušković Croata, mag. educ. philol. Lat. et Croat. Lat.