Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Službeno rashrvaćenje bunjevačkih Hrvata u Srbiji
Posljednjih desetak dana u Hrvatskoj je odjeknula vijest kako je država Srbija odlučila bunjevačkim govorima u Srbiji dati status standardnoga jezika i učiniti ga ravnopravnim u odnosu na hrvatski standardni jezik. Bio je to korak kojega su se Hrvati u Srbiji opravdano pribojavali nakon ustanovljenja nove, tzv. bunjevačke nacije. Mnogi su hrvatski kulturni djelatnici, ustanove i jezikoslovci reagirali na ovu najnoviju odluku srpskih vlasti kojom se dio hrvatskoga nacionalnoga korpusa konačno odcjepljuje od hrvatskoga nacionalnoga bića.
Predviđajući takav razvoj događaja, prof. Sanja Vulić već više od 20 godina upozorava na dijalektnu pripadnost svih bunjevačkih govora, pa tako i bunjevačkih govora u Bačkoj, novoštokavskomu ikavskomu dijalektu. To je dijalekt kojim danas govori najveći postotak Hrvata. Osobito je detaljno pripadnost bunjevačkih govora tomu hrvatskomu štokavskomu dijalektu prof. Vulić obrazložila u svojoj knjizi Vitezovi hrvatskoga jezika u Bačkoj (2009.).
Prije godinu dana, neposredno prije nego je pandemija onemogućila normalni život, snimljen je na Fakultetu hrvatskih studija prilog o bunjevačkohrvatskim govorima, u kojem prof. Vulić ističe hrvatske dijalektne značajke tih govora. Prilog je snimljen za emisiju Bilješke o jeziku, koju na Hrvatskoj televiziji uređuje Marija Vuković Sirišćević. Stjecajem novonastalih okolnosti emisija je prvi put emitirana prošloga tjedna, 17. ožujka 2021. te reprizirana 20. ožujka.
Video prilog objavljen je na YouTube kanalu Fakulteta hrvatskih studija.