Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Institut za srednjoeuropsku kulturu (Instituto di Cultura Mitteleuropea) u Gorici (Gorizia) u sjevernoj Italiji svečano je obilježio 55. obljetnicu redovitih održavanja Srednjoeuropskih kulturnih susreta. Nakon svečanoga, slijedio je radni dio Susreta nazvan Diversità di lingue per una cultura unificante, na kojem su održana četiri izlaganja. Među izlagačima koji su na Susretima sudjelovali „na daljinu“ bila je i prof. dr. sc. Sanja Vulić koja je govorila o stvaralaštvu Suzane Glavaš, hrvatske pjesnikinje židovske vjeroispovijesti koja već više od tri desetljeća poučava hrvatski jezik na Sveučilištu u Napulju. Prof. Vulić je predstavila književno stvaralaštvo Suzane Glavaš s različitih aspekata, a posebice se osvrnula na pjesnikinjin jezik. Najviše je pozornosti posvetila pjesmama i pjesničkim prozama u knjizi Suzane Glavaš naslovljenoj To sam ja.