Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Ogranak Matice hrvatske iz Vinkovaca organizirao je u Vukovaru Stručno-znanstveni skup „Zavičajni Dunav. Promicatelji hrvatskoga identiteta na području istoka od kraja 17. do početka 20. stoljeća“. Jedan od suorganizatora skupa bio je Fakultet hrvatskih studija. S Odsjeka za kroatologiju našega Fakulteta na skupu je sudjelovala prof. dr. sc. Sanja Vulić. Profesorica Vulić je kao predsjednica Programskoga odbora skupa na početku službenoga dijela pozdravila skup. Također je održala izlaganje o Anti Evetoviću Miroljubu, bunjevačkohrvatskom pjesniku koji je bio rodom iz dijela Bačke koji je nakon raspada Austro--Ugarske Monarhije ostao u sastavu Mađarske. Prof. Vulić je na primjerima iz Evetovićevih pjesama pokazala kako je taj pjesnik beskompromisno svjedočio svoj hrvatski identitet. Također se osvrnula na članke u različitim časopisima u Hrvatskoj, u Zagrebu i u Slavoniji (gdje je pjesnik dio života proveo i gdje je umro).
Skup je bio interdisciplinarnoga karaktera s književnim, jezikoslovnim, sociološkim i etnološkim kroatološkim temama te temama iz hrvatskoga latiniteta. Sudionici skupa izrazili su veliko zadovoljstvo izborom i sadržajem tema te su izlaganja pratili s velikim zanimanjem.