Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U petak 19. studenoga 2021. četrdeset i pet studenta Fakulteta hrvatskih studija pohodilo je Vukovar. Uz stručno vodstvo i pratnju prof. dr. sc. Josipa Jurčevića i doc. dr. sc. Vlatke Vukelić obišli su Bogdanovce. U središtu mjesta ispred spomenika žrtvama Domovinskoga rata kratko predavanje o povijesti i važnosti Bogdanovaca za Vukovarsku bitku održao je ratni zapovjednik Ivan Matković Lasta. Potom, na središnjemu vukovarskomu Trgu dr. Franje Tuđmana studente je dočekao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava koji je govorio o Vukovaru poslije rata, perspektivama društvene i gospodarske obnove te značaja mladih. Studenti su zatim razgledali Spomen-dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti, gdje ih je dočekao Darko Ivanović Baljak, hrvatski branitelj s Trpinjske ceste. Govorio o general-bojniku Blagi Zadri i poznatomu „groblju tenkova“ i proveo studente kroz Memorijalni centar Domovinskoga rata, koji je smješten u prostorima nekadašnje vojarne 204. vukovarske brigade. Ondje je im je izlagao bojnik Anđelko Batinić objasnivši unutarnji i vanjski izložbeni postav Memorijalnoga centra: vojna vozila, oružje, prikaz srpskih koncentracijskih logora „Stajićevo“ i „Begejci“ te pješačko naoružanje korišteno tijekom Vukovarske bitke. Poslije toga, sveučilištarci su se uputili u Spomen-dom Ovčara i na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskoga rata. Posjet Vukovaru studenti su završili ručkom u prostorijama Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. Izaslanstvo Fakulteta hrvatskih studija odalo je počast na mjestima stradanja hrvatskih branitelja i civila. Studenti su tijekom cjelodnevne terenske nastave produbili znanja o važnosti obrane Vukovara za hrvatsku slobodu i neovisnost.
Fotografije snimio Leon Palić, student II. godine preddiplomskoga studija povijesti i kroatologije