Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Doktorandi prve i druge godine poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatologije posjetili su 4. i 5. lipnja 2022. otok Krk. Po silasku s Krčkoga mosta razgledali su Omišalj, važno središte pismenosti i glagoljaštva. O tome možda najbolje svjedoči Brevijar na pergameni od 468 listova koji je Vid Omišljanin počeo pisati 1393. godine, a koji se danas čuva u dvorskoj knjižnici u Beču. Uslijedio je posjet Vrbniku, prekrasnom mjestu koje se nalazi na hridini iznad mora. Vrbničku su povijest obilježili Frankopani, a pravno uređenje grada zabilježeno je u hrvatsko-glagoljskom statutu iz XIV. stoljeća. Posjetili su vinariju i degustirali poznatu vrbničku žlahtinu. Subotnje poslijepodne i večer proveli su u gradu Krku, u kojem je bilo osobito svečano zbog proslave blagdana svetoga Kvirina, zaštitnika grada i Krčke biskupije. U starogradskoj jezgri poslušali su nastup Gradske glazbe Krk, a na Kamplinu koncert sopranistice Antonelle Malis u pratnji pijanista Vladimira Babina. Kušali su tortu od oraha, lješnjaka i smokava poznatu kao „Krčka kneginja“, osmišljenu i prvi put napravljenu za vjenčanje Doroteje Blagdanske i Nikole Frankopana. U nedjelju su posjetili crkvicu svete Lucije u Jurandvoru u kojoj je 1851. godine pronađena Bašćanska ploča te župnu crkvu Presvetoga Trojstva u Baški. Doktorande je na terenskoj nastavi pratila voditeljica poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatologije doc. dr. sc. Karolina Vrban Zrinski.