Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
.jpg)
Odsjek za kroatologiju i Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko kulturno društvo Međimurje – Ljubljana i Savez hrvatskih društava u Sloveniji (SHDS) organizirali su u petak, 25. studenoga 2022. godine u Hrvatskom domu u Ljubljani Okrugli stol „Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori i suvremene migracije“. Cilj Okrugloga stola bio je razmijeniti iskustva o načinima organiziranja Hrvatske nastave u pojedinim državama u inozemstvu, s posebnim naglaskom na sadašnji položaj, ograničenja, potrebe i probleme održavanja Hrvatske nastave u Sloveniji. U radu Okrugloga stola sudjelovalo je šestero sudionika iz Hrvatske i Slovenije.
Uvodno se nazočnima obratio Štefan Šimunić, predsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva Međimurje – Ljubljana te ih upoznao s aktivnostima i značajem Društva u životu Hrvata u Sloveniji, Naglasio je potrebu za kontinuiranim razgovorom oko njihova demografskoga, društvenoga i jezičnoga položaja.
Nakon pozdrava i uvodne riječi domaćina, slijedila su izlaganja na Okruglom stolu kojim je moderirala prof. dr. sc. Sanja Vulić, pročelnica Odsjeka za kroatologiju. Doc. dr. sc. Monika Komušanac s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo održala je izlaganje „Suvremene migracije“ u kojem se osvrnula na dinamiku globalnih migracija te migracijske procese u Hrvatskoj i Sloveniji. Prof. Vulić je održala izlaganje „Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori“ u kojemu je usporedila načine organizacije Hrvatske nastave u inozemstvu u nekoliko država, položaj hrvatskoga jezika u dijaspori te razlike u interesu za učenjem hrvatskoga jezika među djecom hrvatskih iseljenika s obzirom na državu, generaciju iseljenika i obiteljsku povezanost s matičnom domovinom. Vesna Hrdlička Bergelj, bivša učiteljica u okviru programa Hrvatske nastave u inozemstvu, u izlaganju „Hrvatska nastava u Sloveniji – moja osobna iskustva“ iznijela je osobna iskustva o organizaciji, provedbi i poteškoćama održavanja nastave u toj nama susjednoj zemlji. Katica Pavkić Špiranec iz Grosuplja bila je treći sudionik Okrugloga stola iz Slovenije. U svojim izlaganjima „Početci Hrvatske nastave u Sloveniji“ i „Sadašnja Hrvatska nastava u Sloveniji“ govorila je o pokretanju Hrvatske nastave u Sloveniji, školama koje izvode takav poseban oblik nastave, o nastavnicima i učenicima. Asistentica s Odsjeka za kroatologiju Lidija Bogović u završnom je izlaganju izdvojila posebnosti i zanimljivosti vezane uz nastavu hrvatskoga jezika u Mađarskoj s posebnim osvrtom na nastavničku praksu studenata kroatologije u Mađarskoj u okviru kolegija prof. Vulić „Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori“. Usporedila je nastavu u Mađarskoj s Hrvatskom nastavom u inozemstvu koju organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH.
Nakon izlagačkoga dijela Okrugloga stola uslijedila je vrlo živa rasprava u koju su se uključili i nazočni slušači Okrugloga stola iz hrvatske zajednice u Ljubljani. Raspravljalo o položaju hrvatske manjine u Sloveniji, interesu za učenje hrvatskoga jezika, izazovima i budućnosti Hrvatske nastave u Sloveniji te migracijskim vezama koje postoje između dviju susjednih država. U raspravi je sudjelovala i gospođa Alenka Hudek iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Sloveniji.
Program Okrugloga stola dostupan je ovdje.
Organizacija i provedba Okrugloga stola dio je aktivnosti u okviru Potpore institucionalnomu financiranju znanstvene djelatnosti u 2022. godini.