Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U okviru projekta „Identitet i održivost Hrvata od Bara do Herceg Novoga s demografskoga i jezično-kulturološkoga aspekta“, kojega je voditeljica doc. dr. sc. Monika Komušanac, tri nastavnice s Fakulteta hrvatskih studija realizirale su od 18. do 22. svibnja svoja terenska istraživanja u Boki kotorskoj i u Baru. Projekt financira Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a boravak istraživačica u Boki djelomice je financiralo i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.
Doc. dr. sc. Monika Komušanac održala je predavanje „Demografske odrednice (ne) održivosti Hrvata u Boki kotorskoj“ u kojem se osvrnula na demografska kretanja Hrvata od prvoga popisa stanovništva 1948. godine kojim se registrirala etnička pripadnost do danas. Naglašeni su metodološki izazovi popisne statistike te ostali društveni, politički i upravni čimbenici ubrzanoga pada broja Hrvata na tom prostoru od 1970-ih godina.
Prof. dr. sc. Sanja Vulić na temelju je svojih terenskih istraživanja pokazala da, osim prepoznatljivih romanizama, u mjesnim govorima Hrvata u Boki kotorskoj nije zanemariv udjel staroga hrvatskoga leksika. Također se ukratko osvrnula na jezik suvremenih hrvatskih pjesnika u Boki kotorskoj (navodeći primjere iz pjesama Adrijana Vuksanovića).
Aisistentica Lidija Bogović u svojem je izlaganju „Hrvatski glasnik – jezične dvojbe“ analizirala česte pogrješke u Hrvatskom glasniku, informativnom glasilu Hrvata u Boki kotorskoj na odabranim jezičnim primjerima.
Nakon izlaganja uslijedila je rasprava o položaju Hrvata u Boki kotorskoj. Predavanjima je nazočila i generalna konzulica Republike Hrvatske u Crnoj Gori Jasminka Lončarević, predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović te predstavnici medija koji su zaključke tematskih izlaganja prenijeli na radijskim postajama Radio Dux i Radio Tivat