Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Festival svjetske književnosti 2023./"Dvostruki portret": Anne Eekhout i Dubravka Zima
Zagrebačko kazalište mladih, Dvorana Miško Polanec ("Janje")
Sudjeluju: Anne Eekhout, Dubravka Zima i Luiza Bouharaoua (moderatorica)
Koliko znamo o životu djevojke i žene u 19. stoljeću? Je li emancipaciji žena doprinijela književnost? I koja je u svemu tome uloga Mary Shelley, autorice kultnoga gotskog romana Frankenstein ili moderni Prometej? Odgovore saznajte na tribini Dvostruki portret s nagrađivanom nizozemskom autoricom Anne Eekhout i književnom znanstvenicom Dubravkom Zimom.
Anne Eekhout u svom velikom hitu Mary; ili rođenje Frankensteina (Fraktura, 2023.; prevela Josipa Dvoraček) bacit će novo svjetlo na kreatoricu slavnog čudovišta, englesku autoricu Mary Shelley. Prateći njezine mladenačke godine, muževu nevjeru i gubitak djeteta, roman nas vodi u noć kada Shelley, na nagovor slavnog Lorda Byrona, osmišljava lik Frankensteina – umjetnog čovjeka napravljenog od ljudske ruke. Osim što udahnjuje novi život slavnoj priči, djelo Anne Eekhout naglašava emancipacijsku ulogu Mary Shelley, briljantan um koji je u mušku književnost ugradio ženske vrijednosti i slobode. Anne Eekhout ovim romanom predstavlja se svjetskoj javnosti, jer u pripremi je prijevod na čak 14 jezika.
Književnica i izvanredna profesorica na Odsjeku za kroatologiju Hrvatskih studija Dubravka Zima otvorit će dijalog s Anne Eekhout o temi emancipacije žena, djevojaštvu i svim njegovim aspektima u 19. stoljeću! Time se, naime, bavi njezina studija Djevojka u gradu (Naklada Ljevak, 2022.) koja će poslužiti kao znanstveni vodič ove tribine. Književna znanstvenica bavi se i dječjom književnosti: objavila je knjige Ivana Brlić-Mažuranić, Kraći ljudi: povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu i Uvod u dječju književnost (u suautorstvu s Marijanom Hameršak).
Dvostruki portret moderirat će autorica i prevoditeljica Luiza Bouharaoua, a razgovor će pratiti simultani prijevod.