Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku (studij Povijest Jadrana i Mediterana) organizirali su na Sveučilištu u Dubrovniku u travnju 2024. Okrugli stol „O ulozi humanistike u očuvanju povijesnoga identiteta“. U radu Okruglogloga stola sudjelovalo je šestero pozvanih izlagača. Rad Okrugloga stola svojim je izlaganjem otvorila prof. dr. sc. Slavica Stojan, vanjska suradnica Fakulteta hrvatskih studija. Još je četvero sudionika bilo iz Dubrovnika, a izvan Dubrovnika pozvana je samo prof. dr. sc. Sanja Vulić s Fakulteta hrvatskih studija. Prof. Vulić je održala izlaganje „Jezična baština kao čuvar identiteta Grada“. Izlaganje je dubrovačka intelektualna publika pratila s posebno velikim zanimanjem jer je prof. Vulić, na temelju konkretnih jezičnih primjera, usporedila sadašnje stanje dubrovačkoga mjesnoga govora sa stanjem toga govora prije nekoliko desetljeća. Prof. Vulić je također gostovala u emisiji „Plavi razgovori“ Hrvatskoga radija Dubrovnik, koju uređuje doc. dr. sc. Jelena Obradović Mojaš.
