Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Prof. dr. sc. Sanja Vulić i asistentica dr. sc. Lidija Bogović organizirale su 10. svibnja 2024. jednodnevnu terensku nastavu iz predmeta Hrvatska dijalektologija. Studentima Preddiplomskoga studija kroatologije pridružili su se i studenti Diplomskoga studija kroatologije koji slušaju predmet Kultura Hrvata u dijaspori.
Jednodnevna terenska nastava počela je obilaskom Novoga Mesta i Črnomlja. Nastavnice su obilazak popratile izlaganjima o povijesti hrvatske zajednice u tim mjestima te o sadašnjem stanju. Slijedio je posjet Narodnoj knjižnici Metlika gdje su se sudionici terenske nastave susreli s ravnateljicom knjižnice Martom Strahinić, s predsjednikom Hrvatske kulturne udruge Novo Mesto ing. Vladimirom Pobežinom te s gospođom Marijom Obradović, članicom Društva Žumberčana i prijatelja Žumberka. Ing. Pobežin upoznao je sudionike terenske nastave s poviješću osnivanja Hrvatske kulturne udruge te s njenim aktivnostima. Gospođa Obradović sve je počastila tradicionalnom belokranjskom pogačom te demonstrirala svoj mjesni govor. Riječ je o novoštokavskom govoru žumberačkih grkokatolika.