Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku.
Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država.
Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka.
Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Novi koncept
Programski je sadržaj postavljen sukladno ukupnom hrvatskom demografskom i svakom drugom potencijalu u Hrvatskoj i hrvatskom iseljeništvu, oslanjajući se pri tom i na već postojeće provedbene modele zemalja s većim brojem iseljenika izvan matične države, nego stanovnika u njoj. Isključenost hrvatskoga iseljeništva iz gospodarskoga, društvenoga pa i političkoga života Hrvatske u razvojnom smislu neprihvatljiv je obrazac koji se ovim studijem želi postaviti u okvire potrebne izvjesnoj budućnosti ukupne hrvatske populacije.
Negativni demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj obvezuju na postupanje i provedbu demografske revitalizacije i njezino postavljanje i koncipiranje u novom modelu. Akademska je to obveza prema novim hrvatskim naraštajima, ali i svima koje su kroz najteža povijesna vremena branile, uzdizale i potvrđivale hrvatski civilizacijski vrijednosni sustav, identitet i teritorijalnu opstojnost.
Recentna silina iseljavanja uglavnom mlade i školovane hrvatske populacije i dugotrajno intenziviranje prirodnoga pada nije samo akademsko pitanje, nego sve više postaje i pitanje domovinske sigurnosti, a završetkom ovakvoga studijskoga programa podiže se svijest i spoznaja o potrebi postupanja u službi hrvatskih nacionalnih interesa.
Integrirani dvopredmetni studij
Početak izvođenja studija je akademska godina 2019./2020., a izvodi se kao integrirani dvopredmetni studij na hrvatskom jeziku, u kombinaciji s već postojećim programima na Hrvatskim studijima. Tako student može istodobno studirati demografiju i hrvatsko iseljeništvo u paru s:
- filozofijom i kulturom
- latinskim jezikom
- komunikologijom
- kroatologijom
- poviješću ili
- sociologijom.
Poznavanje demografske i iseljeničke problematike s nacionalnim predmetima, ali i srodnim znanstvenim područjima, omogućit će potrebnu širinu za sudjelovanje u poslovima društvenih, političkih, znanstvenih, diplomatskih, konzularnih i odgojno-obrazovnih djelatnosti u zemlji i hrvatskim predstavničkim tijelima diljem svijeta.
Integralna kombinacija studija demografije i hrvatskoga iseljeništva osobito je važna u iseljeničkim društvenim, promotivnim, diplomatskim i sličnim djelatnostima izvan Hrvatske.
Diplomirani student osim akademskoga naslova stječe osposobljenost za ulazak u svijet rada i odgovornosti te uključivanje u stručno-znanstvene hrvatske razvojne izazove.
Zajednički izazov
Pokretanje studija demografije i hrvatskoga iseljeništva istodobno je i svojevrstan povratak temeljnoj zamisli Hrvatskih studija iz 1992. godine, identitetski nastavak razmatranja specifičnih i sadržajno prevažnih tema za Hrvatsku i povratak jasnoj prepoznatljivosti akademske uloge Hrvatskih studija. Zajednički je to izazov za Sveučilište u Zagrebu, same Hrvatske studije i novodolazeće naraštaje iz Hrvatske i hrvatskoga iseljeništva s ulogom nositelja hrvatske budućnosti i inovacija u njoj.
Mogućnost zapošljivosti
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva s pristupom, predmetnim sadržajima, metodama razmatranja i svim ostalim stručno-znanstvenim i nastavnim aspektima, omogućit će diplomiranim studentima mogućnost zapošljavanja u svim analitičko-planerskim ustanovama od općinske/gradske po do državne razine, u svim privatnim tvrtkama koje izrađuju planerske podloge za donošenje razvojnih koncepcija i strategija, ali i same strategije, u sigurnosnim sustavima, znanstveno-istraživačkim i upravnim ustanovama i tijelima koji se bave stvaranjem, promicanjem i provedbom demografske i iseljeničke politike, hrvatskim diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavništvima (gradova, županija, ustanova i poduzetnika) izvan Hrvatske kojima je hrvatsko iseljeništvo predmet interesa i svim ostalim sličnim institucijama, tvrtkama i radnim jedinicama.
U dvopredmetnom povezivanju ovoga studija s nacionalnim predmetima, velika je mogućnost rada u hrvatskim odgojno-obrazovnim ustanovama u inozemstvu zbog poznavanja hrvatskoga iseljeništva kojemu je takva dodatna naobrazba potrebna i usmjerena.