Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Osim stalnih aktivnosti na projektu Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori, kao što su predmet Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori na diplomskom studiju Kroatologije i Ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore, u okviru se projekta organiziraju i različite druge zajedničke aktivnosti. Tako je ljeti 2019. organizirana četverodnevna studijska ekskurzija Putovima Zrinskih kao plod izvrsne suradnje s Hrvatskom manjinskom samoupravom iz Kerestura u mađarskom Pomurju. Predsjednica Hrvatske manjinske samouprave Anica Kovač Kővágó zamolila je voditeljicu projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori prof. dr. sc. Sanju Vulić da sastavi program ekskurzije i vodi sudionike putovanja. Profesorici Vulić pridružila se i asistentica Lidija Bogović, koja surađuje na projektu.
Prva postaja zajedničke ekskurzije bio je Rudnik Zrinskih na Medvednici do kojega su sudionici pješačili od vrha Medvednice. Rudnik se nalazi na lokalitetu nazvanom Rudarski vrt, vrlo blizu Planinarskoga doma Grafičar. Pod stručnim vodstvom djelatnice Parka prirode Medvednica sudionici ekskurzije razgledali su unutrašnjost rudnika te se upoznali s njegovom poviješću.
Slijedio je posjet Karlovcu u kojem je svoju profesoricu i ostale sudionike studijske ekskurzije dočekala studentica diplomskoga studija Kroatologije Mateja Ribičić. Studentica je pokazala iznimno znanje o povijesti i kulturi grada Karlovca te je također bila zanimljivim vodičem kroz grad i njegove znamenitosti. Sudionici ekskurzije osobito su zanimanje pokazali za kuću u kojoj su drugoga dana nakon vjenčanja pirovali grof Petar Zrinski i kneginja Ana Katarina Frankopan, a u kojoj je danas Muzej grada Karlovca. Mladi pak povjesničar Adrian Cvitković bio je vodičem kroz Muzej Domovinskoga rata u Turnju, a Mateja Ribičić ponovo je sudionike ekskurzije dočekala u povijesnom utvrđenom Starom gradu Dubovcu povrh Karlovca, koji je od 1442. do 1550. bio vlasništvom Frankopana, a potom Zrinskih. I tu se studentica pokazala kao vrstan znalac hrvatske povijesti i kulture, pa Hrvatski studiji zaista mogu biti ponosni što imaju studente poput nje, što su primijetili i svi sudionici ekskurzije. Boravak u Karlovcu završio je posjetom naselju Vučjak u kojem je ljubazan domaćin poštivateljima Zrinskih bio KUD Sv. Ana - Vučjak. U KUDU-u su gospođe Jasna i Željka Požar te Sanja Horvat priredile prigodan kulturni program i domjenak za posjetitelje. Usto su sudionici ekskurzije imali prigode razgledati zanimljivu etno kuću u Vučjaku, koju je KUD opremio i za nju se brine.
Iduća postaja na Putovima Zrinskih bio je Stari grad Ozalj, koji su sudionici također razgledali uz stručno vodstvo. Također su posjetili Pribić, rodno mjesto kardinala Franje Kuharića sa zanimljivom tisućljetnom župnom crkvom, posvećenom sv. Sikstu. Iz Pribića ih je put vodio u Strmec Pribićki, koji je poznat ne samo po grkokatoličkom svetištu nego i po lovačkom dvoru Zrinskih smještenom u tom malenom mjestu.
Treći dan svoje studijske ekskurzije putnici su proveli u Gorskom kotaru, najprije u Čabru, u kojem je u XVII. stoljeću dvorac sagradio grof Petar Zrinski, nedaleko kojega je imao talionicu željeza i kovnicu, te gospodarske zgrade i kuće za radnike na svom posjedu. Propast Zrinskih i Frankopana 1671. zaustavila je gospodarski i kulturni razvoj Gorskoga kotara u cjelini, pa tako i Čabra. U sklopu dvorca u Čabru danas je vrlo lijepa Galerija Vilima Svečnjaka, koju je putnicima pokazao i nizom zanimljivih informacija popratio Damjan Kovač, mag. art.
Drugi posjed Zrinskih koji su putnici toga dana posjetili bio je Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi, koji je, na temeljima staroga frankopanskoga kaštela iz XV. stoljeća, sagradio 1651. grof Petar Zrinski te uz njega 1670. crkvu posvećenu sv. Mariji Magdaleni. Taj je plemićki posjed sagrađen s jedne strane nedaleko prijelaza preko Kupe u Kranjsku, a s druge strane blizu ušća Kupice u veću Kupu. Sudionici ekskurzije Putovima Zrinskih, nakon razgleda toga kompleksa, s velikim su se zadovoljstvom osvježili u rijeci Kupi jer je bio vreo ljetni dan.
Posljednji, četvrti dan sudionici ekskurzije proveli su na Trsatu i u Kraljevici. Na Trsatu su posjetili glasoviti Kaštel koji su još 1223. počeli podizati Knezovi Krčki, a kasnije je ženidbenim vezama bio i u posjedu Zrinskih. Boraveći na Trsatu putnici nisu propustili priliku da posjete glasovito svetište i proštenište Gospe Trsatske. Putovanje je završeno u Kraljevici u kojoj se, osim velikoga Dvorca Frankopan - Nova Kraljevica (kojega je također na starom posjedu Frankopana dao graditi grof Petar Zrinski za svoju suprugu kneginju Katarinu Frankopan i njihovu obitelj), nalazi i Stari grad Zrinskih, koji se opet sastoji od srednjovjekovnoga Donjega kaštela i kasnijega baroknoga Gornjega kaštela. Velika je šteta što je Kraljevica, grad bogate hrvatske povijesti i kulture u XX. stoljeću devastirana, što se nemilice nastavlja i u XXI. stoljeću. Zato su studijske ekskurzije, poput ove Putovima Zrinskih, dobra prigoda da se prisjetimo svoje nacionalne povijesti i brojnih tragičnih usuda.
