Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, doc. dr. sc. Stjepan Šterc sudjelovao je 11. svibnja 2021. godine u emisiji ZOOM ZAGREB. Profesor Šterc je komentirao značaj demografske problematike za ukupni razvoj te se osvrnuo na demografske trendove u vrijeme pandemije COVID 19.
Istaknuo je sljedeće: „Lokalna razina je puno bolje shvatila ozbiljnost demografskoga problema, ali bez komplementarnog utjecaja lokalne i nacionalne razine teško ćemo promijeniti trenutne demografske trendove. 2020. je bila godina demografskoga sloma u kojoj smo dotakli povijesnu razinu demografske negativnosti i u kojoj je 23.000 ljudi više umrlo nego što se rodilo, a nevjerojatan je podatak o gubitku oko 50.000 učenika osnovnih i srednjih škola od 2013. godine. Hrvatska je, prema stručnjacima UN-a, jedno od demografski najugroženijih područja na svijetu u kojoj nestaje najvrjedniji potencijal, a po tom se pitanju ne donose nikakve strateške odluke“!
Cijela emisija je dostupna na: https://www.youtube.com/watch?v=3joFhk9OO6o.