Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Nastavnici Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, doc. dr. sc. Stjepan Šterc i doc. dr. sc. Monika Komušanac, objavili su u koautorstvu rad na engleskom jeziku naslova „The New European Paradigm of Workforce Range“ u zborniku radova „Security Crises in the 21st Century and How to Manage Them: Social and Security aspects“. Autori su, na primjeru Europske migracijske krize 2015. godine, potvrdili važnost demografskoga pristupa u razumijevanju sigurnosnih aspekata migracija i nužnost provođenja selektivne imigracijske politike s ciljem očuvanja kulturnih i civilizacijskih vrijednosti te identitetskih posebnosti.
Objava zbornika u dva tematska dijela predstavlja nastavak dijaloga započetoga na Međunarodnoj video konferenciji održanoj 13. i 14. listopada 2020. godine u organizaciji Centra za analizu rizika i upravljanje krizama (CARUK) iz Beograda u suradnji s Hrvatskom udrugom za međunarodne studije (HUMS) te Institutom za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) iz Zagreba. Izbor i predmetna širina radova u zborniku ukazuje na važnost multidisciplinarnoga pristupa suvremenim sigurnosnim izazovima, a razmjena iskustava u upravljanju rizicima i krizama s aspekta različitih akademskih disciplina, struktura i razina vlasti pokazala se ključnom u razumijevanju socijalnih, ekonomskih, demografskih i inih globalnih izazova.