Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Povodom netom održanih aktivnosti u okviru projekta „Dani domovinskoga odgoja i kulture u iseljeništvu“ za emisiju „Globalna Hrvatska“ prikazanoj na HRT4 programu 7. svibnja 2022. godine, govorile su nastavnice Fakulteta hrvatskih studija i voditeljice projekta, doc. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum s Odsjeka za odgojno-obrazovne znanosti i doc. dr. sc. Monika Komušanac s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo te studenti druge i treće godine studija demografije i hrvatskoga iseljeništva; Ana Marija Jasak, Sara Kelenić, Ivana Brlečić, Filip Rimac i Leon Vuglač. Gost u emisiji bio je doc. dr. sc. Stjepan Šterc, pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija koji je komentirao aktualne migracijske procese u Hrvatskoj i Europi te istaknuo važnost hrvatskoga iseljeništva u revitalizacijskome smislu.
Voditeljica projekta doc. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum izdvojila je osnovne izazove organizacije hrvatske nastave u inozemstvu te je naglasila kako su preduvjeti poboljšanja njezine provedbe „kvalitetnija institucionalna suradnja, poboljšanje materijalnoga statusa učitelja hrvatske nastave u inozemstvu, revidiranje Kurikuluma hrvatske nastave u inozemstvu te nužnost uvođenja posebnih edukacijskih pristupa kojima bi se omogućilo stjecanje dodatnih pedagoško-metodičkih kompetencija.“
Doc. dr. sc. Monika Komušanac se osvrnula na potencijale hrvatskoga iseljeništva ističući kako „Hrvatska računa na demografski potencijal hrvatskoga iseljeništva u revitalizacijskome smislu, ali da će on, iz trenutne perspektive, ostati samo nominalnoga značaja ako se ne ostvare ključni preduvjeti povratka“. Poseban dio priloga odnosi se na studentska promišljanja o demografskim izazovima Hrvatske i stereotipima prema hrvatskome iseljeništvu.
Prilog je emitiran i u radijskoj emisiji „Globalna Hrvatska“ 5. svibnja 2022. godine (od 12. do 26. minute), a dostupan je na poveznici: https://glashrvatske.hrt.hr/hr/multimedia/globalna-hrvatska-r/globalna-hrvatska-r-05052022-7175299.
Repriza emisije je u ponedjeljak, 9. svibnja 2022. godine na Prvom programu u 14.05h, a emisiju je moguće pogledati i putem multimedijske platforme HRTi.