Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Terenska nastava za studente treće godine demografije i hrvatskoga iseljeništva počela je u četvrtak 26. svibnja 2022. godine, a održava se na Dugome otoku. Voditelji terenske nastave, doc. dr. sc. Stjepan Šterc i doc. dr. sc. Monika Komušanac su nakon službenoga početka nastave predstavili petodnevni plan i program aktivnosti kojima će se realizirati osnovni cilj nastave, a to je poimanje koncepta „otočnosti“ u demografskim i razvojnim okvirima na primjeru jedne skupine sjevernodalmatinskih otoka.
Prvoga dana studenti su pod stručnim vodstvom obišli Park prirode Telašćica koji je osnovan 1988. godine, a sjedište mu je u Salima. Park prirode nalazi se na jugoistočnome dijelu Dugoga otoka kojega karakteriziraju brojni i zanimljivi fenomeni (zaljev Telašćica, tzv. Dugootočke stijene, slano jezero Mir i sl.). Uloga Parka prirode Telašćica je zaštita, održavanje i promicanje prirodne i kulturne baštine. Pješačka ruta uključivala je i odlazak u Interpretacijsko-edukacijski centar Grpašćak smješten na najvišemu strmcu u Jadranskome more s kojega se pruža prekrasan pogled na dugootočki i kornatski arhipelag. Grpašćak je do 1911. godine bio vojna utvrda koja je služila za komunikacijske svrhe, odnosno slanje poruka koje je trajalo tri minute.
Nakon terenskoga obilaska uslijedila su seminarska izlaganja studenata vezana uz problematiku suvremenih prostornih i demografskih obilježja zadarske otočne skupine. Studenti su izložili svoje seminarske radove na temu „Opća geografska i prostorna obilježja Zadarske otočne skupine“ te „Pregled demografskoga razvoja zadarskih otoka od 1857. do 1991. godine“. Problematizirani su prostorno - razvojni i demografski kontekst otočnoga prostora Zadarske županije koji je jedan od najosjetljivijih i najugroženijih dijelova županije kojega karakteriziraju kontinuirano raseljavanje, starenje stanovništva i odumiranje gospodarskih aktivnosti.
Popodnevne aktivnosti uključivale su odlazak u najveće naselje na otoku, Sali, gdje su studenti imali priliku prvi puta djelovati na terenu u ulozi demografa provođenjem ankete. Ankete su bile namijenjene za istraživanje o specifičnostima demografske strukture otoka koje će se u narednim danima analizirati. Nakon što su ankete provedene, uslijedio je povratak u hotel te slobodno vrijeme za druženje.
Ana Marija Jasak, Jelena Klaudija Krajačić, Kristina Vorih i Ivana Brlečić