Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo

O nama

Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.


31/05/2022

PREZENTACIJA REZULTATA ANKETIRANJA ČETVRTOGA DANA TERENSKE NASTAVE ZA STUDENTE DEMOGRAFIJE I HRVATSKOGA ISELJENIŠTVA

Četvrtoga dana terenske nastave, u ponedjeljak 30. svibnja  2022. godine studenti su započeli sa seminarskim izlaganjima. Naučili su nešto novo o demografskoj revitalizaciji zadarskih otoka i odrednicama otočnoga razvoja Hrvatske. Istaknuto je kako su otočne općine zadarskoga područja izgubile su oko 2% stanovništva u zadnjem međupopisnom razdoblju, a Općina Sali kojoj administrativno pripada područje cijeloga Dugoga otoka s ukupno 12 naselja, bilježila je blagi porast stanovništva u odnosu na 2011. godinu. Iako postoje značajne razlike između depopulacijskih procesa sjevernih, središnjih i južnih dugootočkih naselja, Općina Sali svojim populacijskim mjerama, prije svega izdašnim potporama za novorođenčad koje iznose 60.000kn po djetetu predstavlja pozitivan primjer demografske revitalizacije.

Nakon izlaganja uslijedio je kratak odmor. U popodnevnim satima studenti su održali prezentaciju rezultata polustrukturiranoga intervjua provedenoga na Dugom otoku u mjestima Sali i Luka. Temeljem rezultata došli su do zaključaka kako stanovnici kao prednost života na otoku vide prirodne ljepote, smiren način života i jače povezanu društvenu sredinu. Temeljni nedostaci života na otoku su manjak prometne povezanosti i nedovoljno uređena infrastruktura. Najveći problem svim stanovnicima je voda, jer na Dugom otoku nema vodovoda te manjak gospodarskih djelatnosti.

Nakon izlaganja uslijedila je večera i druženje uz sportske aktivnosti.

Barbara Pucko, Vida Cmrečnjak i Ana Markić

 

 

 

 

Popis obavijesti