Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Trenutno se na e-Savjetovanju nalazi nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji se odnosi na povećanje maksimalnih iznosa naknada plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskoga dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, te novo pravo - plaćeni očinski dopust u trajanju od 10 dana za zaposlene i samozaposlene roditelje. Predloženim izmjenama zakona usklađuje se nacionalno zakonodavstvo radi prenošenja Direktive EU o ravnoteži između privatnoga i poslovnoga života roditelja i pružatelja skrbi, s ciljem osiguranja provedbe načela ravnopravnosti žena i muškaraca.
Nove zakonske odredbe za Net.hr komentirao je doc. dr. sc. Stjepan Šterc navodeći:
"To su standardne mjere koje su se morale primjenjivati i prije. Već smo odavno trebali donijeti odluku da žena kada uđe u porodiljsko razdoblje ima istu plaću kakvu bi imala i prije odlaska na porodiljni, to je prvo. Drugo, žena koja ima manju plaću, trebalo bi joj u porodiljnom razdoblju dići na prosjek Hrvatske i treće nezaposlena žena koja uđe u porodiljno razdoblje, treba imati naknadu".
Cijeli članak dostupan je na: https://bit.ly/3OPKZ0u