Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
5. Hrvatski iseljenički kongres „Izazovi i perspektive zajedništva“ održan je od 30. lipnja do 3. srpnja 2022. godine u Mostaru u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Sveučilišta u Mostaru. Ovogodišnja problematika kongresa sadržajno je obuhvatila iseljeničke procese i njihova uvjetovanja, povratničke perspektive te aspekte kulturnoga, vanjskoga i nacionalnoga identiteta iseljenih Hrvata iz Bosne i Hercegovine s posebnim naglaskom na položaj i izazove opstanka Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Iseljenički kongres je bio tematski podijeljen u 20 sekcija i 6 panel-rasprava, a sudjelovalo je preko 150 stručnjaka i znanstvenika iz povijesnoga, demografskoga, kulturološkoga, politološkoga, sociološkoga i ostalih srodnih područja. Prvoga dana kongresa, u okviru sekcije „Migracijski procesi“ sudjelovala je profesorica s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, doc. dr. sc. Monika Komušanac koja je održala izlaganje naslova „Procjena vanjskoga migracijskoga potencijala Hrvatske uslijed dugotrajnih depopulacijskih procesa“. Prof. Komušanac osvrnula se na intenzitet ukupne i prirodne depopulacije na županijskoj razini te istaknula kako će se zbog kontinuiteta negativnih demografskih procesa u Hrvatskoj i demografskoga naslijeđa, smanjivati vanjski migracijski potencijal bez obzira na činjenicu kako se u 12 županija broj stanovnika smanjuje primarno prirodnim putem.
Studentica 3. godine studija demografije i hrvatskoga iseljeništva, Ana Marija Jasak sudjelovala je u tematskom panelu drugoga dana kongresa s izlaganjem „Demografski opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini – stvarnost ili utopija? u kojem je istaknula kako je ukupna depopulacija hrvatskoga stanovništva u BiH iznosila preko 50%, a zaustavljanje iseljavanja i ublažavanja prirodnoga pada Hrvata u Bosni i Hercegovini od iznimne važnosti za njihov opstanak.
Zaključci održanih sekcija i panel-rasprava kongresa objedinit će se u Rezoluciji kongresa kako bi se u budućnosti olakšalo kreiranje javnih politika i pristupa.
Program kongresa i ostale informacije dostupni su na: https://www.centar-za-iseljenistvo.hr/hik/mostar.