Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Konačne rezultate Popisa 2021. prema kojima se broj stanovnika smanjio za 413 056 osoba (9,64 %) u odnosu na 2011. godinu komentirao je za N1 televiziju doc. dr. sc. Stjepan Šterc s Fakulteta hrvatskih studija.
"To najavljuje hrvatsku budućnost, najavljuje pitanje problema radne snage, jer takav će se raskorak povećavati u sljedećim godinama s obzirom na veliku smrtnost hrvatske populacije i teško će se izdržati takav odnos starije i mlađe populacije”, rekao je Šterc koji je u studiju N1 uživo komentirao nove podatke o vjerskoj i etničkoj strukturi hrvatskog stanovništva te ostale važne parametre Popisa 2021.
Cijeli članak dostupan je na poveznici https://hr.n1info.com/vijesti/demograf-objasnio-zasto-je-porastao-broj-ateista-u-hrvatskoj/