Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Seminar se svake godine održava na jadranskoj obali u organizaciji Hrvatskog akademskog kluba iz Beča. Cilj seminara je bolje međusobno upoznavanje gradišćanskohrvatskih skupina iz Austrije, Mađarske i Slovačke te njihovo povezivanje s Hrvatskom. Seminar nudi jedinstvenu priliku učenja i poboljšavanja hrvatskog ili gradišćanskohrvatskog jezika kroz radionice koje se ističu opuštenom radnom atmosferom.
Seminar je namijenjen mladima u dobi od 18 do 30 godina koji su željni stjecanja novih znanja i iskustava te sklapanja novih prijateljstava. Održava se uz potporu Europske unije u okvir programa Erasmus +, a glavne organizatorice i ove su godine bile Vera Buranić i Tereza Grandić iz Hrvatskog akademskog kluba u Austriji. Studentice Fakulteta hrvatskih studija, koje na seminaru Jezik prez granic sudjeluju treću godinu zaredom, imale su priliku predstaviti svoje anketno istraživanje o stupnju poznavanja hrvatskih manjinskih zajednica, s naglaskom na gradišćanske Hrvate koje su provele među studentskom populacijom u Hrvatskoj. Zaključna teza je bila da je jako važno očuvati hrvatski identitet i njegovu prepoznatljivost. Održavanje jezika, kulture i običaja pridonosi jačanju veza između iseljenika i Hrvatske te promicanju hrvatske iseljeničke kulture u svijetu.
Galerija fotografija dostupna je na poveznici https://adobe.ly/3pYcxtJ.
Ivana Brlečić
Ana Marija Jasak
Sara Kelenić