Logika i metodologija znanosti

1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Upoznati studenta s naprednim filozofsko-logičkim temama vezanim uz umjetnu inteligenciju, poput umjetnih neuronskih mreža, neizrazite logike, evolucijskih pristupa, grubih skupova i determinističkoga kaosa.
Posebni naglasak će biti stavljen na filozofijsko-logičke početke ovih odabranih tema iz umjetne inteligencije.
Zasebni dio na kraju kolegija posvećen je povijesti logike i umjetne inteligencije u Hrvatskoj.
Razvijati opće logičko-filozofsko-metodološke kompetencija studenata kao i objašnjavati napredne filozofske vidove logike.

Akademska postignuća na razini programa kojima predmet pridonosi:
Definirati i opisati discipline suvremene filozofije, povijest njihova razvoja i središnje probleme
Argumentirati i racionalno braniti vlastita filozofska shvaćanja i stajališta
Prosuđivati interdisciplinarno i uzimati u obzir različite znanstvene metodologije i poglede na posebna pitanja i probleme
Razmatrati i prosuđivati opravdanost različitih teoretskih i praktičnih prijedloga, uvažavajući specifičnosti raznih područja života i radnih okolina
Razvijati kritičko mišljenje i strukturalno formalno mišljenje

Očekivana akademska postignućana razini predmeta:
1. Kritički prosuditi o razvoju umjetne inteligencije i kibernetike i o ulozi filozofa i filozofijskih logičara u njezinu ranom razvoju.
2. Znati stvoriti sustav koji koristi neizrazitu logiku
3. Preispitati ulogu determinističkoga kaosa
4. Razumjeti umjetne neuralne mreže i njihov nastanak u sklopu filozofijske logike i njihov stvarni utjecaj u društvu

Opis sadržaja predmeta:
1. Opći uvod u ulogu logike u umjetnoj inteligenciji nekad i danas.
2. Nadzirano strojno učenje i perceptron.
3. Višeslojna umjetna neuronska mreža. Moguće primjene u filozofiji.
4. Konvolucijske i rekurentne mreže: duboko učenje.
5. Kohonenova samoadapatirajuća preslikavanja i Boltzmannovi strojevi.
6. Genetski postupci.
7. Neizraziti skupovi i filozofijska motivacija.
8. Neizrazita logika i sustavi. Primjene neizrazite logike.
9. Grubi skupovi.
10. Deterministički, stohastički, kaotični i nasumični procesi. Primjena u umjetnim neuronskim mrežama i neizrazitoj logici.
11. Teorija determinističkog kaosa. Veze s filozofijom znanosti. Atraktori.
12. Povijest kibernetike i umjetne inteligencije u SAD-u. Uloga filozofa i filozofijskih logičara u ranom razvoju kibernetike i umjetne inteligencije.
13. Povijest kibernetike i umjetne inteligencije u SSSR-u. Veze i sukobi s filozofijom i politikom.
14. Početci umjetne inteligencije u Hrvatskoj 1950-ih godina: Božidar Finka i Bulcsu Laszlo.
15. Završna rasprava.