Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
U ponedjeljak, 14. travnja u Knjižnici Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održano je promoviranje Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2025. Događaj je organizirala Udruga studenata demografije i hrvatskoga iseljeništva „Populus“. Cilj održavanja bio je da se Zbornik predstavi i izvan matične ustanove Hrvatske matice iseljenika te da se tematika približi studentima, nastavnom osoblju i drugima zainteresiranima.
Zbornik je predstavila Vesna Kukavica, glavna urednica te publikacije i rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika, koja je u svom izlaganju istaknula iznimno bogatu povijest Zbornika koja seže u 1955. godinu.
Gospođa Kukavica istaknula je kako je naslovnica aktualnog, jubilarnog sedamdesetog izdanja posvećena hrvatskome književniku Marku Maruliću, u čast „Godine Marka Marulića”. Riječ je o prikazu zastora kojeg je u povodu 500. obljetnice njegove smrti izradio poznati hrvatski slikar, scenograf, kostimograf i kazališni redatelj Zlatko Kauzlarić Atač.
Istaknuto je kako se ovogodišnje izdanje sastoji od sedam tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost i Nove knjige, s ukupno 25 autorskih priloga na oko 320 stranica. Fokus izdanja bio je usmjeren na hrvatsku zajednicu u Njemačkoj, najdinamičniju hrvatsku iseljeničku zajednicu u Europskoj uniji koja predstavlja iznimno značajan ljudski kapital za Hrvatsku te je cilj potaknuti Hrvate izvan Republike Hrvatske na programe koji se nude, poput „ Biram Hrvatsku”.
U svom je izlaganju glavna urednica Zbornika istaknula kako je nekolicina radova posvećena hrvatskoj nastavi u inozemstvu i hrvatskome jeziku, od statusa jezika u dvanaest zemalja Srednje i Jugoistočne Europe, do raščlambe nastavnih materijala Croaticuma Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također, Jim Hlavac i nekolicina filologa sa hrvatskih sveučilišta te s onih u Kanadi i Sydneyu, prikazali su istraživanjem kako interes za hrvatskim jezikom raste. Prema istraživanju na uzorku od 2,9 milijuna ljudi stupanj očuvanosti jezika je prilično visok.
U okviru kulturnoga stvaralaštva zanimljiv prilog napisao je Stan Granić o slikaru, kiparu te učeniku i asistentu Ivana Meštrovića, Josipu Turkalju, povodom stote obljetnice njegova rođenja. Članak donosi popis cijele sakralne baštine unutar dvadesetak katoličkih misija koje djeluju u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.
Među značajnijim temama izdvaja se i „Transnacionalna memorija posljednjih počivališta hrvatskih iseljenika”, istražena te potom i dokumentirana u radu Waltera Vorija Lalića.
Vesna Kukavica navodi kako „Hrvatski iseljenički zbornik na prvom mjestu potiče održivi povratak, na drugom mjestu potiče dvojezično školstvo te na trećem mjestu transfer znanja”.
Savršen prikaz simbioze ove tri teme nastavnik je iz New Yorka, John Rogušić, koji je u razdoblju pandemije bolesti COVID–19 preselio u rodni kraj svoga oca, Dugopolje. Zaključio je kako ne postoji škola na engleskom jeziku u Splitu te kako bi takav projekt bio značajan za Republiku Hrvatsku, u pogledu stranih investitora, poduzetnika te digitalnih nomada te uvjeta za njihovu djecu i obitelj. Kao pozitivan primjer simbioze i života između dviju domovina navedeni su i Davor Lukšić Lederer, Denis Rubić, Tanja Polegubić te Vanja Perić.
U završnom dijelu predstavljanja, Vesna Kukavica iznosi da ni sama nije bila svjesna koliku je dubinu i dosege postigao Hrvatski iseljenički zbornik, koji je na neki način „ušao gotovo u svaki hrvatski dom”. Izjava najbolje svjedoči o njegovu značenju za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Gospođa Kukavica je prigodom gostovanja fakultetskoj knjižnici Fakulteta hrvatskih studija uručila primjerke posljednjih deset godišta Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika te niz drugih publikacija kojima će se moći koristiti svi studenti, a prvenstveno studenti demografije i hrvatskoga iseljeništva.
Videozapis predstavljanja možete pogledati putem ove poveznice.
Tena Podkonjak
David Car, univ. bacc. hist.