Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.


17/07/2025

Znanstveni rad o otmici hrvatskoga političkog emigranta Vjenceslava Čižeka

U knjizi Exilanten aus Ungarn, Jugoslawien und der Tschechoslowakei 1945–1989., nakladničkog niza Studia Hungarica, broj 57, kojega objavljuje Ungarisches Institut München i Verlag Friedrich Pustet iz Regensburga, nalazi se i znanstveni rad izv. prof. dr. sc. Wollfyja Krašića s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo.

U članku na engleskome jeziku analizira se djelovanje obavještajnih službi jugoslavenskoga komunističkog režima protiv hrvatskih političkih emigranata na primjeru intelektualca Vjenceslava Čižeka, koji je 1977. godine otet u Italiji i pod optužbom da je terorist osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu. S druge strane, istraživanje izvedeno na temelju Čižekovih tekstova koje je objavljivao za vrijeme političkog egzila u Saveznoj Republici Njemačkoj tijekom 1970-ih godina, zatim Čižekovih memoara, ali i dokumenata jugoslavenskih obavještajnih službi te relevantne publicističke i znanstvene literature pobija presudu jugoslavenskog suda. Naime, navedeni izvori sugeriraju da Čižek nije sudjelovao u organiziranju ili provođenju antijugoslavenskih akcija koje bi uključivale korištenje nasilja, nego da ga je Beograd ocijenio prijetnjom zbog njegove britke i argumentirane kritike sve brojnijih slabosti komunističkog režima u Jugoslaviji.
 

Popis obavijesti