Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Povodom 100. obljetnice rođenja prof. Veljka Rogića, u Krasnom je 18. i 19. rujna 2025. godine održana međunarodna konferencija „Geography in its Complexity“ u organizaciji Geografskoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga geografskoga društva.
Konferencija je imala za cilj odati počast radu prof. Rogića i njegovom iznimnom doprinosu modernoj hrvatskoj geografiji, a obuhvatila je širok raspon tema iz područja povijesne i regionalne geografije te pružila vrijedne uvide i razmjenu znanja u okviru interdisciplinarnih sekcija.
Drugoga dana konferencije, 19. rujna 2025. godine, svoj su doprinos dali nastavnici i vanjski suradnici Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, izv. prof. dr. sc. Monika Komušanac, Dino Bečić, mag. geogr. i dr. sc. Nikola Šimunić, koji su održali izlaganje „Exploring Regional Differentiation of Reproductive Behavior through Spatial Methods: A Case Study of Croatia“. Autori su predstavili rezultate istraživanja regionalnih razlika u reproduktivnom ponašanju u Hrvatskoj, koristeći prostorne metode kao analitički okvir, ističući mogućnost praktične primjene iznesenih zaključaka u razvoju lokalnih i regionalnih pristupa demografskoj revitalizaciji.