Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
U ponedjeljak, 10. studenoga u knjižnici Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održan je okrugli stol na temu “Povratak mladih: izazovi i prilike”. Događaj je organizirala Udruga studenata demografije i hrvatskoga iseljeništva „Populus“. Namjera je da se otvori rasprava o povratku Hrvata, posebice mladih te da se razmijene iskustva.
Sudionici, mladi ljudi, Mariela Markić, Lovre Opačak i John Ivan Anderson podijelili su svoja osobna iskustva života u inozemstvu i obrazovanja izvan Republike Hrvatske kao i razloge zbog kojih su se odlučili vratiti u domovinu.
U otvorenoj i iskrenoj raspravi, koju je moderirao Jakov Milat, sudionici su govorili o tome kako su bili dočekani nakon povratka, s kojim su se izazovima susreli te što smatraju prednostima života u Hrvatskoj u usporedbi s onim u zemljama u kojima su boravili. Sudionici su također istaknuli važnost potpore zajednice, mogućnosti profesionalnog razvoja te osjećaja pripadnosti koji ih je potaknuo na povratak. Istaknuli su što za njih znači dom, zajednica i mogućnost da znanjem doprinesu društvu.
Okrugli stol potaknuo je raspravu o ulozi društva i institucija u stvaranju boljih uvjeta za povratak mladih te o načinima na koje se može potaknuti Hrvate na potencijalni povratak u domovinu.
Na kraju je bilo i nekoliko pitanja iz publike koja su otvorila zanimljivu raspravu o motivima za povratak i o tome kako se mlade može dodatno potaknuti da ostanu ili se vrate u Hrvatsku.
Okrugli stol završio je u pozitivnom tonu. Događaj je još jednom pokazao koliko su iskustva mladih povratnika dragocjena, ne samo kao svjedočanstvo o osobnim odlukama i hrabrosti već i kao inspiracija drugima koji razmišljaju o povratku.
Tena Podkonjak, univ. bacc. croat.
