Srijedom od 10 do 11 sati, soba br. 106
diplomski
Dr. sc. Marjan Marino Ninčević, izv. prof., rođen je 22. veljače 1974. u Zadru. Osnovnu školu završio je u Gorici pokraj Zadra, a Klasičnu gimnaziju pohađao je u Nadbiskupskom sjemeništu „Zmajević“ u Zadru, gdje je maturirao školske godine 1991./1992. Nakon završene gimnazije upisao je studij filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, koji je završio diplomiranjem 1994. godine. Iste godine upisao je Teološki fakultet Družbe Isusove, afiliran Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, te je studij završio i diplomirao 1998. godine. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekao je magisterij znanosti iz područja teologije.
Doktorirao je 2012. godine na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski rad pod naslovom Samoprocjena pedagoških kompetencija srednjoškolskih vjeroučitelja izradio je pod vodstvom mentorice prof. dr. sc. Dubravke Maleš, a disertaciju je obranio pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Ana Sekulić-Majurec, prof. dr. sc. Dubravka Maleš i prof. dr. sc. Ivica Pažin. Iste godine izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području društvenih znanosti, znanstvenom polju pedagogije.
Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 2013. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Na istoj je sastavnici obnašao dužnost povjerenika za nastavu i studente (ekvivalent prodekanu) te predstojnika Odjela za edukacijske znanosti i naobrazbu nastavnika. U znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika izabran je 4. listopada 2017. godine. Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu izabran je na radno mjesto izvanrednog profesora 23. veljače 2026. godine.
Znanstveno-istraživački interesi usmjereni su ponajprije na opću i školsku pedagogiju, didaktiku te istraživanje kvalitete odgojno-obrazovnoga procesa u suvremenoj školi i visokom obrazovanju. Središnje mjesto zauzima kompetencijski pristup: istraživanje i konceptualizacija kompetencijskog profila suvremenog nastavnika (socijalne i komunikacijske kompetencije, profesionalni identitet i motivacija, samoregulacija i samoučinkovitost, kompetencije za inkluzivnu i interkulturalnu praksu), uz analizu profesionalizacije nastavničke profesije i modela profesionalnog razvoja. U didaktičkom smislu posebno se bavi pitanjima kurikularnog planiranja i ishoda učenja, metodama poučavanja i vrednovanja, didaktičkim dizajnom nastave u hibridnim okruženjima te evaluacijom ključnih sastavnica inicijalnog obrazovanja nastavnika, osobito nastavne prakse i njezina doprinosa profesionalnoj socijalizaciji te osiguravanju kvalitete studijskih programa.
Sustavno tematizira transformacije učenja i poučavanja u digitalno posredovanom okruženju: učenje generacije Z, digitalne navike i rizike, digitalnu dobrobit te pedagoške i etičke dileme uvođenja tehnologija i umjetne inteligencije u obrazovanje. U tom je okviru već nekoliko godina usmjeren i na problematiku „edukacije budućnosti“ u uvjetima ubrzanog tehnološkog razvoja, pri čemu naglašava da digitalna transformacija mora biti didaktički utemeljena i vrijednosno odgovorna, uz osnaživanje nastavnika, razvoj medijske i informacijske pismenosti, zaštitu dobrobiti učenika i transparentno upravljanje podacima i algoritamskim procesima. Kao interdisciplinarni teorijsko-metodološki okvir razvija i promiče pristup kognitivne kibernetike za razumijevanje učenja, samoregulacije, motivacije i oblikovanja obrazovnih okruženja u uvjetima inteligentnih tehnologija.
Posebna istraživačka linija odnosi se na interkulturalni odgoj i obrazovanje te obrazovanje djece migranata u Hrvatskoj, pri čemu empirijski i teorijski povezuje vrijednosti interkulturalnosti s uvjetima provedbe u školama (institucionalna podrška, jezična integracija, kompetencije učitelja i stručnih suradnika, kurikularna prilagodba). Znanstveni rad obuhvaća i religijsku pedagogiju, koju promatra kao interdisciplinarno područje na sjecištu teologije i pedagogije/obrazovnih znanosti, osobito u segmentima pedagogije vrijednosti, odgoja za odgovornost, odgoja za socijalnu pravednost i obrazovanja marginaliziranih skupina, uz dosljedno povezivanje s općepedagoškim i didaktičkim konceptima (kompetencije, kurikulum, profesionalni razvoj nastavnika, inkluzivnost, dijalog i kritička pedagogija).
1. Utjecaj dominikanskog školstva i istaknutih pedagoga na formiranje nacionalnog identiteta. Primjer dominikanskog učilišta u Bolu na otoku Braču (2018.).
2. Interkulturalne kompetencije i europske vrijednosti (2014.).
3. Interkulturalni kurikulum i europske vrijednosti (2017.).