HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

 

Studij filozofije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu postoji više od tri desetljeća. Danas, kao Odsjek za filozofiju i kulturologiju, program spaja bogatu tradiciju sa suvremenim znanstvenim standardima. Ključna specifičnost studija je naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja, uvažavajući činjenicu da tradicionalni filozofski problemi prožimaju ostale humanističke, društvene, prirodne i tehničke znanosti.

Svrha studija je stjecanje temeljitog razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu. Studenti se osposobljavaju za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova u različitim područjima ljudskog djelovanja. Kroz interdisciplinarni pristup znanju razvija se analitičko mišljenje i sposobnost sagledavanja problema iz različitih perspektiva, što priprema studente za uspješan profesionalni put u suvremenom društvu.

Struktura studija i mogućnosti zaposlenja

Program obuhvaća prijediplomski studij u trajanju od tri godine te diplomski studij u trajanju od dvije godine. Oba su studija dvopredmetna, što omogućuje kombiniranje filozofije i kulturologije s kroatologijom, sociologijom, komunikologijom, poviješću ili demografijom. Za dodatno usavršavanje dostupan je i poslijediplomski doktorski studij filozofije.

Od klasičnih kolegija izdvajaju se Logika, Estetika, Epistemologija, Etika i Suvremena filozofija. Istodobno, studij se otvara suvremenim izazovima kroz kolegije poput Umjetne inteligencije i razumijevanja prirodnog jezika te Društvenih medija i neformalne logike.

Stečene kompetencije omogućuju zapošljavanje u području obrazovanja i znanosti, komunikacija i marketinga, politike i javnoga nastupa te kulture i umjetnosti.

Aktivnosti i studentski život

Život na Odsjeku nadilazi samu nastavu. Udruga studenata filozofije Scopus ima dugogodišnju tradiciju izdavanja istoimenog časopisa, a svake godine organizira izložbu radova studenata FHS – ART te Govorničku akademiju.

U sklopu Odsjeka djeluje i znanstveno-kulturni projekt Zagrebački estetički laboratorij (ZES – LAB), koji redovito organizira radionice i predavanja povezana s umjetnošću i estetikom.

Pratite nas na društvenim mrežama

Instagram – filozofija.fhs LinkedIn – Department of Philosophy and Culturology

02/02/2016

1. radionica "Propozicijski i nepropozicijski stavovi" (četvrtak, 4. 2. 2016. u 17h)

Kratak opis radionice:

Radionica je koncipirana kao diskusijska sekcija i stalna forma rada unutar Odjela za filozofiju Hrvatskih studija, osobito na poslijediplomskom studiju filozofije. Posvećena je temi propozicijskih stavova, kao što su vjerovati, dvojiti ili znati, u suprotnosti spram nepropozicijskih stavova, kao što su mrziti, bojati se ili voljeti, te samim time obuhvaća različite discipline teorijske filozofije -- epistemologiju, filozofiju jezika, filozofiju uma, metafiziku itd.

 

Sažetak izlaganja "Kognitivni stavovi, sadržaj i objektne rečenice"

U ovom izlaganju bavit ću se semantikom rečenica koje izvješćuju o nečijem kognitivnom stanju, poput rečenice “Marko vjeruje da je danas srijeda”. Točnije, usredotočit ću se na argumente koji bi trebali pokazati da objektne rečenice u takvim izvještajima (npr. rečenica “da je danas srijeda”), ne funkcioniraju kao singularni termini te da je, dosljedno, standardna semantička analiza takvih izvještaja pogrešna. Prema standardnoj analizi, dotična rečenica istinita je akko referent imena “Marko” stoji u relaciji vjerovanja prema referentu rečenice “da je danas srijeda”, a potonja rečenica izdvaja točan sadržaj Markova vjerovanja – propoziciju da je danas srijeda. Objektne rečenice, dakle, rade isto što i vlastita imena ili određeni opisi – izdvajaju konkretnu stvar u svijetu. Ta pretpostavka, čini se, generira niz zagonetki, poput one Fregeove ili Kripkeove. Potaknuti time, kao i nekim drugim semantičkim fenomenima, niz autora predložio je odbacivanje ideje da objektne rečenice funkcioniraju kao singularni termini. Tu zamisao prvi je iznio Lewis (1981), a razvili su je i branili Bach (1997, 2001), Brogaard (2012), Fara (2003, 2013), Loar (1988), Shier (1996), i Taylor (2003).

Bach, K. 1997. “Do Belief Reports Report Beliefs?”, Pacific Philosophical Quarterly 78 (3), 215–241.

----------. 2000. “A Puzzle about Belief Reports”, u K.M. Jaszczolt (ur.), The Pragmatics of Propositional Attitude Reports (Oxford etc.: Elsevier), 99–109.

Brogaard, B. 2012. Transient Truths: An Essay in the Metaphysics of Propositions (Oxford and New York: Oxford University Press).

Fara, D. G. 2003. “Desires, Scope and Tense,” u J. Hawthorne i D. Zimmerman (ur.), Philosophical Perspectives 17: Language and Philosophical Linguistics, 141–163.

----------. 2013. “Specifying Desires,” Nous 47 (2), 250–272.

Lewis, D. 1981. “What Puzzling Pierre Does Not Believe”, Australasian Journal of Philosophy 59 (3), 283– 289.

Loar, B. 1988. “Social Content and Psychological Content”, u R. H. Grimm i D. D. Merrill (ur.), Contents of Thoughts (Tuscon, AR: Univesity of Arizona Press), 99-110.

Shier, D. 1996. “Direct Reference for the Narrow Minded”, Pacific Philosophical Quarterly 77 (3), 225–248.

Taylor, K. A. 2003. Reference and the Rational Mind (Stanford, CA: CSLI Publications).

Popis obavijesti