HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

 

Studij filozofije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu postoji više od tri desetljeća. Danas, kao Odsjek za filozofiju i kulturologiju, program spaja bogatu tradiciju sa suvremenim znanstvenim standardima. Ključna specifičnost studija je naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja, uvažavajući činjenicu da tradicionalni filozofski problemi prožimaju ostale humanističke, društvene, prirodne i tehničke znanosti.

Svrha studija je stjecanje temeljitog razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu. Studenti se osposobljavaju za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova u različitim područjima ljudskog djelovanja. Kroz interdisciplinarni pristup znanju razvija se analitičko mišljenje i sposobnost sagledavanja problema iz različitih perspektiva, što priprema studente za uspješan profesionalni put u suvremenom društvu.

Struktura studija i mogućnosti zaposlenja

Program obuhvaća prijediplomski studij u trajanju od tri godine te diplomski studij u trajanju od dvije godine. Oba su studija dvopredmetna, što omogućuje kombiniranje filozofije i kulturologije s kroatologijom, sociologijom, komunikologijom, poviješću ili demografijom. Za dodatno usavršavanje dostupan je i poslijediplomski doktorski studij filozofije.

Od klasičnih kolegija izdvajaju se Logika, Estetika, Epistemologija, Etika i Suvremena filozofija. Istodobno, studij se otvara suvremenim izazovima kroz kolegije poput Umjetne inteligencije i razumijevanja prirodnog jezika te Društvenih medija i neformalne logike.

Stečene kompetencije omogućuju zapošljavanje u području obrazovanja i znanosti, komunikacija i marketinga, politike i javnoga nastupa te kulture i umjetnosti.

Aktivnosti i studentski život

Život na Odsjeku nadilazi samu nastavu. Udruga studenata filozofije Scopus ima dugogodišnju tradiciju izdavanja istoimenog časopisa, a svake godine organizira izložbu radova studenata FHS – ART te Govorničku akademiju.

U sklopu Odsjeka djeluje i znanstveno-kulturni projekt Zagrebački estetički laboratorij (ZES – LAB), koji redovito organizira radionice i predavanja povezana s umjetnošću i estetikom.

Pratite nas na društvenim mrežama

Instagram – filozofija.fhs LinkedIn – Department of Philosophy and Culturology

14/04/2016

3. radionica "Propozicijski i nepropozicijski stavovi" (srijeda, 20. 4. 2016. u 16h)

1. izlaganje: Miljana Milojević (Filozofski fakultet, Beograd) "Frege, racionalnost i antiindividualizam"

SAŽETAK: Prema antiindividualistima misli nisu u potpunosti individuirane stanjima intrinsičnim subjektu koji ih poseduje, već mogu biti barem delimično individuirane delovima njegove okoline. Iz ovog razloga, sadržaji misli nisu u potpunosti transparentni kognitivnom subjektu što otvara mogućnost da jedan inače racionalni subjekt istovremeno ima kontradiktorne misli, nije u mogućnosti da izvede valjane zaključke ili izvodi nevaljane zaključke. Takve posledice ne važe jednako za sve verzije antiindividualizma. Jedan tip antiindividualizma, naime fregeanski antiindividualizam (npr. Campbella i Evansa), prihvata da i smisao čini jednu komponentu sadržaja misli i time izbegava neke od primedbi kojima se tvrdi da antiindividualizam ne uspeva da na dobar način predstavi kognitivnu perspektivu subjekta. Neki autori (Brown 2004) kritikuju takvo stanovište ukazujući na njegovu unutrašnju nekoherentnost, dok drugi (Goldberg 2008) smatraju da su osnovni fregeanski principi koje ono usvaja, poput Fregeovog principa diferencijacije misli, kompatibilni sa antiindividualizmom ako im se dodaju neke dodatne pretpostavke. Zadatak ovog izlaganja je da preispita zaključke do kojih ovi autori dolaze.    

2. izlaganje: Andrej Jandrić (Filozofski fakultet, Beograd) "Nezadovoljenost pretpostavki, razlaganje sadržaja i ontološke obaveze"

SAŽETAK: U nizu članaka, sakupljenih u knjizi Things, kao i u svojoj poslednjoj knjizi Aboutness, Stephen Yablo je izložio dve verzije argumenta u prilog nominalizmu. On smatra da nas prihvatanje rečenica u kojima se javljaju numerički singularni termini (ili singularni termini za apstraktne objekte) kao istinitih ne obavezuju na postojanje brojeva (ili drugih apstraktnih objekata). Prema prvoj verziji njegovog argumenta, iako takve rečenice pretpostavljaju da numerički singularni termini u njima referiraju, kada ova pretpostavka ne bi bila zadovoljena, to ne bi uticalo na istinitosnu vrednost polaznih rečenica: nezadovoljenost pretpostavke da postoje brojevi, prema Yablovim rečima, bila bi nekatastrofalna. Dok se prva verzija Yablovog argumenta zasniva na njegovoj distinkciji između katastrofalne i nekatastrofalne nezadovoljenosti pretpostavki, druga počiva na ideji o razlaganju ili fragmentaciji jezičkog sadržaja: iako mnoge rečenice koje se javljaju u svakodnevnom govoru i naučnim objašnjenjima sadrže numeričke (ili apstraktne) singularne termine, njima se ne govori ništa o brojevima (ili apstraktnim objektima), jer se iz njihovog sadržaja može izdvojiti ostatak koji ne pretpostavlja da postoje brojevi (apstraktni objekti) i koji određuje istinitosnu vrednost celokupne rečenice. U svom izlaganju ukazaću na nedostatke obe verzije Yablovog argumenta.  

Popis obavijesti