Osamnaesta po redu znanstveno-kulturna manifestacija Lošinjski dani bioetike održana je od 19. do 22. svibnja 2019. u Malom Lošinju, u organizaciji Hrvatskoga filozofskoga društva, Hrvatskoga bioetičkoga društva i Grada Maloga Lošinja. Suorganizatori manifestacije bili su Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku i Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, a Studentsku bioetičku radionicu, kao sastavni dio Lošinjskih dana bioetike, suorganizirali su Udruženje studenata filozofije i Odsjek za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatske studije predstavljali su Matija Mato Škerbić s Odsjeka za filozofiju koji je u ime institucije održao i pozdravni govor i Ivan Perkov s Odsjeka za sociologiju. Škerbić je održao izlaganje na temu Bioetika sporta na Lošinjskim danima bioetike, a Perkov je izlagao na temu Društveni i etički aspekti NIMBY sindroma – primjer sustava zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj. U radu studentske sekcije sudjelovala je studentica Hrvatskih studija Marija Barić Đurđević.

Poseban naglasak na ovogodišnjem skupu stavljen je na jednu aktualnu bioetičku temu lokalnoga karaktera. Naime, okrugli stol kojim je 22. svibnja zaključen skup bio je posvećen temi „Problem upravljanja okolišem i nezavičajna divljač cresko-lošinjskoga arhipelaga”. Potaknut je gorućim problemom otoka Cresa i Lošinja, a to je ugroženost otočnoga ekosustava i brojnih sfera života na ovim otocima zbog lakomislenoga uvođenja nezavičajne divljači 1980-ih godina u svrhu razvoja lovstva i obogaćivanja turističke ponude. Problem je eminentno bioetički jer s jedne strane nalaze se interesi lovstva i turizma, s druge strane interesi ovčarstva i poljoprivrede, a s treće – ekološka ravnoteža i dobrobit samih divljih životinja. U razgovoru stručnjaka i zainteresiranih građana artikulirana su ključna pitanja i izneseni prijedlozi rješenja, premda se, očigledno, radi o problemu koji ne može biti lako i brzo riješen. 

Osim okrugloga stola, 18. Dani obuhvatili su međunarodni simpozij „Integrativna bioetika i nova epoha”, te međunarodnu studentsku bioetičku radionicu „Umjetnost i moral”, kao i popratna događanja – predstavljanje recentnih bioetičkih izdanja i „Bioskop”. 

Međunarodni simpozij „Integrativna bioetika i nova epoha” okupio je osamdesetak znanstvenika iz trinaest zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Francuska, Grčka, Hrvatska, Južna Koreja, Kanada, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Srbija, Švicarska i Tajvan). Plenarno predavanje održao je ugledni tajvanski bioetičar Michael Cheng-tek Tai, dobitnik međunarodne godišnje Nagrade za istraživanje i promociju europske bioetike „Fritz Jahr” za 2019. godinu, koju četvrti put dodjeljuju Dokumentacijsko-istraživački centar za europsku bioetiku „Fritz Jahr” Sveučilišta u Rijeci i Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku. Predavanje profesora Taija nosilo je naslov „Tri aspekta integrativne bioetike iz perspektive bioetičkoga imperativa Fritza Jahra i azijske bioetike”, a u njemu je razjašnjeno ne samo što je to „azijska bioetika” nego i zašto su azijskim bioetičarima inspirativna bioetička gibanja u Europi i Hrvatskoj.

Sekcijski rad u simpoziju ponovo je pokazao svoju uspješnost kroz izlaganja znanstvenika različitih profila, od filozofije, teologije, religiologije, kulturne antropologije, sociologije, psihologije, kineziologije, pedagogije, socijalnoga rada, prava, politologije, komunikologije i informacijskih znanosti, preko medicine, veterine i neuroznanosti, do elektrotehnike i strojarstva. Rad simpozija u tri sekcije i na trima jezicima (engleski, njemački, hrvatski) donio nam je pregled širokoga spektra tema: od pitanja iz kliničke medicinske prakse do globalno-ekoloških problema, uključujući i neke sasvim nove (bio)etičke teme o kojima rasprava tek počinje. Ovo posljednje posebno je bilo razrađeno u sesiji o digitalnoj etici koju je, u okviru simpozija, organizirala međunarodna istraživačka mreža „Navigacija u krajolicima znanja” (Navigating Knowledge Landcapes), koja okuplja više od sedamdeset znanstvenika iz dvadesetak zemalja Europe i svijeta. U okviru ove sesije, kroz šest izlaganja s pripadajućim diskusijama, razmotren je rastući trend digitalizacije, odnosno problematika života i zdravlja u globalnom digitalnom društvu.

Budućnost Lošinjskih dana bioetika osigurava kvalitetan rad studentske bioetičke radionice, koja je, kako vrijeme pokazuje, postala rasadnik vodećih uspješnih bioetičara u Hrvatskoj. Uspješnost i stalan razvoj radionice garantira tradicija, samom činjenicom da je ovo već petnaesta po redu radionica. Održana u novom konceptualnom obliku, radionica je uspjela uobičajenu kvalitetu podići za razinu više. Tema „Umjetnost i moral” odabrana je zato što predstavlja iznimno problematičnu sintezu dvaju temeljnih ljudskih djelovanja kao posebno osjetljivo mjesto suvremenoga društva, osobito uzimajući u obzir da je umjetnička praksa postala korumpiranom pod interesnim pritiskom privatne industrije i političkih ciljeva. Unutar radionice bio je prezentiran niz referata o pojedinim temama kroz usporedne radne grupe vođene koordinatorima tema, uz koje su upriličene diskusije čiji je smisao bilo temeljno orijentacijsko utvrđivanje toga što su umjetnost i moral, što su glavni problemi bioetike i umjetnosti, kako razriješiti probleme vezane za specijalne teme koje su referenti izložili te kako postaviti temelje za buduće ophođenje spram morala u umjetnosti i apliciranje samih umjetničkih djela u praksi. Na petnaestoj studentskoj bioetičkoj radionici sudjelovalo je više od četrdeset studenata i studentica sa sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Zadru, Nišu i Skopju, i to različitih društvenih i humanističkih usmjerenja: filozofija, teologija, informacijske i komunikacijske znanosti, lingvistika, arheologija, kroatistika, anglistika, romanistika, komparativna književnost, povijest, povijest umjetnosti, pravo, sociologija, pedagogija i kineziologija. 

Budući da je studentska bioetička radionica osmišljena i funkcionira na konceptualnoj osnovi pluriperspektivnosti, u njezinu sklopu organizirano je i jedno umjetničko-teorijsko događanje, naime, interaktivno predavanje „Dan kad su strojevi počeli sanjati umjesto nas” Branimira Štivića. 

Popratnim događanjima, koja upotpunjuju sliku Lošinjskih dana bioetike, ove godine pridodan je i „Bioskop“, projekt u kojemu se prikazuju bioetički relevantni filmski materijali, uključujući prije svega dokumentarne i igrane filmove koji su poticajni za promišljanje bioetičkih problema. U ovom okviru prikazan je  dokumentarni film Zov planine, o velikom norveškom filozofu i utemeljitelju „dubinske ekologije” Arneu Naessu (1912.–2009.), s uvodnim izlaganjem Hrvoja Jurića.

U sklopu Dana predstavljena su i recentna bioetička izdanja. Na ovoj reviji bioetičkoga izdavaštva predstavljeno je trinaest knjiga iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Singapura, Sjeverne Makedonije i Švicarske, što je samo uži izbor iz bogate bioetičke produkcije u Hrvatskoj, regiji i svijetu, a što dodatno svjedoči o intenzitetu i plodotvornosti bioetike danas.