HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

 

Studij filozofije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu postoji više od tri desetljeća. Danas, kao Odsjek za filozofiju i kulturologiju, program spaja bogatu tradiciju sa suvremenim znanstvenim standardima. Ključna specifičnost studija je naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja, uvažavajući činjenicu da tradicionalni filozofski problemi prožimaju ostale humanističke, društvene, prirodne i tehničke znanosti.

Svrha studija je stjecanje temeljitog razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu. Studenti se osposobljavaju za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova u različitim područjima ljudskog djelovanja. Kroz interdisciplinarni pristup znanju razvija se analitičko mišljenje i sposobnost sagledavanja problema iz različitih perspektiva, što priprema studente za uspješan profesionalni put u suvremenom društvu.

Struktura studija i mogućnosti zaposlenja

Program obuhvaća prijediplomski studij u trajanju od tri godine te diplomski studij u trajanju od dvije godine. Oba su studija dvopredmetna, što omogućuje kombiniranje filozofije i kulturologije s kroatologijom, sociologijom, komunikologijom, poviješću ili demografijom. Za dodatno usavršavanje dostupan je i poslijediplomski doktorski studij filozofije.

Od klasičnih kolegija izdvajaju se Logika, Estetika, Epistemologija, Etika i Suvremena filozofija. Istodobno, studij se otvara suvremenim izazovima kroz kolegije poput Umjetne inteligencije i razumijevanja prirodnog jezika te Društvenih medija i neformalne logike.

Stečene kompetencije omogućuju zapošljavanje u području obrazovanja i znanosti, komunikacija i marketinga, politike i javnoga nastupa te kulture i umjetnosti.

Aktivnosti i studentski život

Život na Odsjeku nadilazi samu nastavu. Udruga studenata filozofije Scopus ima dugogodišnju tradiciju izdavanja istoimenog časopisa, a svake godine organizira izložbu radova studenata FHS – ART te Govorničku akademiju.

U sklopu Odsjeka djeluje i znanstveno-kulturni projekt Zagrebački estetički laboratorij (ZES – LAB), koji redovito organizira radionice i predavanja povezana s umjetnošću i estetikom.

Pratite nas na društvenim mrežama

Instagram – filozofija.fhs LinkedIn – Department of Philosophy and Culturology

18/05/2021

Gostujuće predavanje prof. dr. sc. Thomasa Sörena Hoffmanna "Right as Self-Constitution of Freedom" - 19. svibnja 2021., 11.10

Prof. dr. sc. Thomas Sören Hoffmann
Sveučilište u Hagenu

održat će u srijedu, 19. svibnja 2021. u 11.10-12.40

u dvorani Dubrovnik

gostujuće predavanje

Right as Self-Constitution of Freedom
 

What is law, what is right? According to Hegel the answer can be given only in its total systematic dimension, i.e. by grounding law in the 'idea of right' - the concept of law and its realisation. A philosophical theory of law in this sense is always concerned with the original constitution of law as such, its 'self-generation', its constitution a priori. But according to Hegel there is also no law without history - which leads to the problem of how to mediate the idea and the historicity of true right and the given institutions of law. In this lecture we will try to show how according to Hegel freedom is indeed able to reconcile both sides of the idea of right, and we will do so by analysing some paradigmatic passages of Hegel’s „Philosophy of Right“.

Pravo kao samo-konstituiranje slobode

Što je zakon (law), što je pravo (right)? Prema Hegelu odgovor se može dati samo u njegovoj ukupnoj sustavnoj dimenziji, tj. utemeljivanjem zakona u 'ideji prava' - pojmu zakona i njegovu ozbiljenju. Filozofijska teorija prava u tom smislu uvijek se bavi izvornim konstituiranjem zakona kao takva, njegovim 'samo-stvaranjem', njegovom uspostavom a priori. No, prema Hegelu također nema zakona bez povijesti - što dovodi do problema kako posredovati ideju i povijesnost istinskoga prava i zadanih pravnih ustanova. U ovom ćemo predavanju pokušati pokazati kako je prema Hegelu sloboda doista sposobna pomiriti obje strane ideje o pravu, a to ćemo učiniti analizom nekih paradigmatičnih odlomaka Hegelove „Filozofije prava“.

Predavanje je „hibridno“ u okviru kolegija Filozofija prava

Prof. dr. sc. Pavo Barišić

Popis obavijesti