U petak 14. siječnja na Fakultetu hrvatskih studija obilježen je Svjetski dan logike. Manifestaciju su uz izlagače uveličali s pozdravnim govorima uveličali i izv. prof. Ivo Džinić, dekan Fakulteta hrvatskih studija i pročelnik Odsjeka za filozofiju i kulturologiju prof. dr. sc. Mislav Kukoč. Dekan je u svojemu pozdravnom govoru napomenuo povijesnu važnost koju logika ima za znanstveno mišljenje, ali i za ljudsku djelatnost općenito. Koristeći Aristotelovo razumijevanje logike dekan je napomenuo kako je ona propedeutika za mišljenje uopće te je naglasio kako mu je drago što će na ovoj manifestaciji sudjelovati i studenti koji će prikazati vrijednost poznavanja iste na suvremenom tržištu rada. Nakon dekana, počasnim pozdravima se priključio i profesor Kukoč koji je naglasio distinkciju u obilježavanju Svjetskog dana filozofije i Svjetskog dana logike kroz analogiju s Uskrsom i Božićem. Radi se o tome što je datum Svjetskog dana filozofije pomičan dok je datuma Svjetskog dana logike statičan. Uz to Kukoč je naglasio razliku između Platonova i Aristotelova poimanja logike. Naime, prethodnici Aristotela - pa i neki suvremenici - poimali su logiku kao jednu od tri temeljne filozofske discipline zajedno s fizikom i etikom.

Nakon pozdravnih govora počeo je znanstveni dio skupa koji su svojim izlaganjima uveličali doc. dr. sc. Sandro Skansi, doc. dr. sc. Marko Kardum te bivša studentica Fakulteta hrvatskih studija Marija Puđak i sadašnji student filozofije i povijesti Filip Šoljić. Svojim izlaganjem pod naslovom Kratak uvod u podpodručja logike, znanstveni dio skupa otvorio je profesor Skansi. U svome izlaganju profesor je naveo širinu područja koje danas zahvaća logika te je time ukratko predstavio i povijesni razvoj logike do danas. Predstavljanjem epohe u kojoj se logika danas nalazi profesor je predstavio i važnost filozofije za razvoj suvremene tehnike i znanosti. Sljedeći na redu bio je profesor Kardum s izlaganjem Kreativnost u logici u kome je naglasio kreativne potencijale koje logika inherentno posjeduje. Svoju tezu profesor je predstavio kroz neformalne oblike korištenja logike u svakodnevnom životu, ali i kroz niz teorijskih problema koji stoje otvoreni za rješavanje. Nakon njih uslijedili su Marija Puđak i Filip Šoljić koji su u svojim izlaganjima prikazali korist poznavanja logike u kontekstu suvremenog tržišta rada. Marija Puđak je u svojem izlaganju naslovljenom Koristi logike u analitici navela kako joj je poznavanje logike znatno pomoglo u savladavanju programskih jezika, ali i samom korištenju istih kasnije. Prikazom vlastita primjera kolegica Puđak dala je studentima pozitivnu perspektivu koja ih čeka na tržištu rada kada završe fakultet. Skup je svojim izlaganjem zaključio Filip Šoljić, a izlaganje je nosilo naslov Koristi logike u poduzetništvu i razvoju računalnih aplikacija. Filip je, slično kao i kolegica Puđak, predstavio niz korisnosti poznavanja logike na suvremenom tržištu. Uz to kolega Šoljić je predstavio čime se sve danas bavi te je naglasio kako mu je logika iznimno pomogla u savladavanju programiranja, ali i u osvajanju natjecanja LUMEN development koje je najveće studentsko natjecanje u programiranju i razvoju aplikacija te se odvija u organizaciji udruge eSTUDENT. Nakon navedenog izlaganja uslijedila je rasprava te je njome ujedno i zaključen skup.

Jakov Erdeljac