U anketi je sudjelovalo ukupno 170 studenata, od čega 85% žena i 15% muškaraca, od čega po 18% s prve tri godine prijediplomskog studija, dok je nešto više studenata 1. godine diplomskog (ili 4. godine integriranog studija) - 26%, te 2. godine diplomskog (ili 5. godine integriranog studija) - 20%. Čak 71% studenata studira na nekom od jednopredmetnih studija. 

Na pitanje rade li uz studij, oko 44% studenata odgovara kako radi povremeno, oko 15% njih radi puno radno vrijeme, a 40% njih ne radi. Kao razloge zašto ne rade tijekom studija, u najvećoj mjeri navode nedostatak vremena (38%) ili informacija o tržištu rada (gotovo 30%), a nešto manje nedostatak znanja ili vještina (17%) i nedostatak socijalnih kontakata preko kojih bi došli do posla (15%). 

Što se tiče planova po završetku studija, velika većina studenata ističe kako želi raditi u svojoj struci (njih  60%), a trećina želi nastaviti studirati na poslijediplomskoj razini - što nas posebno veseli s obzirom na činjenicu da nudimo čak tri poslijediplomska studija. Samo 10% studenata navodi kako žele raditi izvan struke, a na pitanje zašto pružaju različite odgovore koji se mogu grupirati u tri kategorije: uvjerenje kako u struci neće tako lako pronaći posao, želje da uče i rade u nekom interdisciplinarnom području ili zbog činjenice da su upisali studij koji ih zapravo ne zanima, ali ga žele završiti. Karijerno savjetovanje idealna je usluga upravo za ovu skupinu studenata, budući da ih može motivirati na aktivno traženje prakse i radnog iskustva u području koje odgovara njihovih vrijednostima i interesima već tijekom studija.

Na pitanje koje ih teme zanimaju, bilo u obliku edukacije ili radionica, najveći udio studenata navodi digitalni marketing i menadžment društvenih mreža, vještine suradnje i pregovaranja, javne nastupe, postavljanje prioriteta i organizaciju vremena, upravljanje projektima, otpornost na stres, a nešto manje uvježbavanje razgovora za posao, coaching, vještine rješavanja konflikata i poslovnu etiku. 

Uz to studenti navode kako ih zanimaju opcije i procedure za otvaranje i vođenje firme, obrta i slično. Najviše ih zanimaju individualne usluge, predavanja uživo te online učionice, a svi se slažu kako žele što više prakse!

Podatci iz ove ankete donekle su u skladu s istraživanjima u Europskom obrazovnom prostoru (EHEA), primarno nalazima Eurostudent istraživanja. Primjerice, u EU oko 51% studenata radi. Studenti humanističkih znanosti izvještavaju o najvećim potrebama za transverzalnim vještinama. Mentalno zdravlje i "burnout" zbog balansa posla i studija su trenutno ključni problemi (pogotovo nakon pandemije). Kad je u pitanju poduzetništvo, realizacija u društvenim znanostima je sporija nego u STEM-u. 

Zaključno, studenti diljem EU percipiraju svoje diplome kao nedovoljno konkurentne bez dodatnih vještina, ukazujući pri tome na raskorak između obrazovanja i tržišta rada. Ekonomski pritisak studiranja negativno utječe na mentalno zdravlje studenata i može dovesti do simptoma izgaranja. Nejasnoće oko profesionalnog identiteta i nedostatak motivacije za studij predstavljaju rizični faktor za napuštanje visokog obrazovanja te ukazuju na nedostatak profesionalne orijentacije na nižim razinama obrazovanja.

Stoga karijerni centri unutar visokoškolskih ustanova više nisu samo "uredi za oglase za posao", već ključni akteri za jačanje zapošljivosti studenata, a njihova važnost ogleda se u smanjenju raskoraka u vještinama, profesionalizaciji karijernoga puta kroz individualno usmjeravanje, poticanja na ranu izloženost tržištu rada i poduzetničkog duha, zbog čega je karijerna podrška integralni dio osiguranja kvalitete studija.

Karijerno savjetovanje može:

• *značajno skratiti vrijeme čekanja na prvi posao nakon diplome
• *povećati zadovoljstvo studenata odabranim smjerom
• *razvijati mrežu bivših studenata (alumni) koji se vraćaju kao mentori budućim studentima