Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U sklopu kolegija Hrvatska likovna umjetnost studenti treće godine studija kroatologije Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su na terenskoj nastavi koja je održana 12. ožujka, pod vodstvom nasl. doc. dr. sc. Magdalene Getaldić. Organiziran je posjet izložbi „U početku bijaše kraljevstvo: 1100 godina hrvatskoga kraljevstva” u Galeriji Klovićevi dvori. Izložba je posvećena obilježavanju 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva te predstavlja vrijedan pregled povijesnih, umjetničkih i kulturnih aspekata ranog srednjovjekovnog razdoblja na hrvatskom prostoru. Kroz pažljivo odabrane predmete, dokumente i umjetnička djela studentima je objašnjen politički, religijski i kulturni kontekst nastanka i razvoja hrvatske državnosti.
Poseban naglasak izložbe stavljen je na razdoblje vladavine kralja Tomislav, koji se u historiografiji smatra prvim hrvatskim kraljem. Kroz različite artefakte, reprodukcije rukopisa, arheološke nalaze te interpretativne tekstove studentima se uz stručno vodstvo približio složen povijesni kontekst 10. stoljeća. Izložba pritom ne prikazuje samo političku povijest, nego i širi kulturni okvir, uključujući razvoj kršćanstva, umjetnosti i pismenosti na hrvatskom prostoru.
Likovni i materijalni predmeti izloženi na izložbi svjedoče o snažnim utjecajima različitih kulturnih krugova, posebice bizantskog i zapadnoeuropskog. Kroz kamenu plastiku, ulomke crkvene arhitekture, iluminirane rukopise i druge artefakte može se pratiti razvoj ranosrednjovjekovne umjetnosti u Hrvatskoj. Takvi predmeti ne predstavljaju samo umjetničku vrijednost, nego i važan povijesni izvor koji nam pomaže razumjeti društvene i religijske okolnosti vremena u kojem su nastali.
Postav izložbe koncipiran je kronološki i tematski, što je studentima omogućilo lakše praćenje povijesnog razvoja. Informativni tekstovi i vizualni materijali dodatno pomažu u interpretaciji izloženih predmeta. Posebno nam je zanimljivo bilo vidjeti kako se povijesna građa interpretira kroz suvremeni muzeološki pristup koji kombinira znanstvenu točnost i pristupačnost široj publici.
Posjet ovoj izložbi bio je iznimno koristan u kontekstu kolegija Hrvatska likovna umjetnost jer omogućuje neposredan susret s predmetima koji svjedoče o ranim fazama umjetničkog stvaralaštva na hrvatskom prostoru. Takav neposredni doživljaj umjetničkih i povijesnih artefakata produbljuje razumijevanje teorijskog gradiva koje obrađujemo na nastavi te potiče promišljanje o ulozi umjetnosti u oblikovanju kulturnog identiteta.
Izložba uspješno povezuje povijesnu naraciju s umjetničkim nasljeđem te posjetitelju pruža širi uvid u značaj ranosrednjovjekovnog razdoblja za razvoj hrvatske kulture i državnosti. Kao takva predstavlja vrijedan doprinos obilježavanju važne obljetnice, ali i poticaj za daljnje istraživanje i razumijevanje hrvatske povijesti i umjetnosti.
Prikaz terenske nastave napravila studentica:
Ema Ivanović, Odsjek za kroatologiju
