Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Sve obavijesti

Aktualne obavijesti Stranica 11 od 12
Hrvatski studiji i izdavačka kuća Meridijani s velikim vas zadovoljstvom pozivaju na predstavljanje knjige "Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta". Na više od 350 stranica u knjizi se prvi puta na širem prostoru srednje i jugoistočne Europe obrađuje povijest žena u društvima i državama starog Istoka, Mezopotamije, Egipta, Grčke i Rima. Uz opće preglede života u ovim regijama u knjizi se također mogu pronaći i brojni tekstovi posvećenim slavnim ženama iz mitologije i povijesti. Promocija će se održati u srijedu 14. 11. 2018. u 14:30 u sklopu Interlibera na Zagrebačkom velesajmu: Paviljon 6 - glavna otvorena pozornica. Knjiga će biti dostupna za kupnju na štandovima Meridijana (Paviljon 5) i Hrvatskih studija (Paviljon 6) Veselimo se vašem dolasku i nadamo se da će vam se knjiga svidjeti. doc. dr. sc. Mladen Tomorad, urednik
Nadoknada izgubljene nastave (uvodno predavanje 1. listopada te državni praznik 8. listopada) na predmetima "Egipat u Hrvatskoj" i "Povijest i kultura starog Egipta" održati će se u petak 5. listopada u muzeju Mimara u Zagrebu u 10 sati. Cijena ulaznice: 20 kn.
Muzej Mimara uskoro otvara izložbu "Egipat u Hrvatskoj: hrvatska fascinacija starim Egiptom". Autor izložbe je doc. dr. sc. Mladen Tomorad, profesor stare povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Izložba prati razne oblike prisutnosti staroegipatske kulture od starog vijeka do modernih vremena te je podijeljena u 21 tematsku cjelinu. Otvaranje izložbe će biti 20. rujna 2018. u 19 sati, a izložba je otvorena do 14. listopada 2018.
Odsjek za povijest Hrvatskih studija u suradnji s društvom Egypt and Austria organizira u prostorijama Hrvatskog instituta za povijest veliku međunarodnu konferenciju Egypt and Austria XII. Tijekom pet dana trajanja skupa četrdeset predavača iz 12 europskih zemalja predstavit će svoja najnovija istraživanja vezana uz putnike, istraživače, umjetnost i arhitekturu starog Egipta na prostorima bivših država Habsburške Monarhije. Svi zainteresirani studenti koji žene volontirati tijekom održavanja skupa (pomoć prilikom registracija, pauze za kavu i sl.) neka se jave prof. Mladenu Tomoradu na e-mail ( mladen.tomorad@zg.t-com.hr ).
RIZNICA ZAGREBAČKE KATEDRALE i MATICA HRVATSKA pozivaju Vas na Kolokvij VJERA I ZNANOST: RELIKVIJA 'NEVINOG DJETETA' IZ RIZNICE ZAGREBAČKE KATEDRALE Četvrtak, 1. veljače 2018. u 18 sati Velika dvorana Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb Medicinsko i povijesno istraživanje relikvije "Nevinog djeteta" dio je projekta doc. dr. sc. Mladena Tomorad koje je financirano iz sveučilišne potpore za 2017. godinu.
Odsjek za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i društvo Egypt and Austria zajednički organiziraju međunarodnu znanstvenu konferenciju "Central Europe, Egypt and the Orient: The Current Research: Egypt and Austria XII" (Zagreb, 17.-23. rujan 2018.).
Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje raspisuje Natječaj  za „Nagradu za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje”.
U nedjelju 13. 11. u 14 sati na zagrebačkom "Interliberu" (paviljon 6) održati će se svećana promocija knjige doc. dr. Mladen Tomorad " Staroegipatska civilizacija sv. I: Povijest i kultura starog Egipta ". O knjizi će govoriti dr. sc. Eva Katarina Glazer, dr. sc. Vlatka Vukelić i mr. Daniel Rafaelić. Pozivamo sve zainteresirane da prisustvuju promociji tijekom koje će se knjiga prodavati po promotivnoj cijeni.
Mini simpozij "Paleoradiologija mumija" 4. svibanj 2016. ZAGREB, Znanstveno učilišni kampus Borongaj, dvorana "Vukovar" Organizatori: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu Hrvatsko društvo za medicinsku antropologiju Hrvatskog liječničkog zbora Institut za arheologiju u Zagrebu Program: 9.30 - Mladen Tomorad: “How medical sciences can help various research in Egyptology” 10.00 - Frank Rühli: "Paleoradiology and evolutionary medicine: Learning from the past for the present and the future" 10.30 - Mislav Čavka: “Radiological evaluation of mummified remains from Archeological Museum in Zagreb” 11.15 - Zagrebačka premijera filma “666 tajna Haulikove mumije”
U Zagrebu će se u organizaciji Odjela za povijest Hrvatskih studija i Hrvatskog instituta za povijest održati međunarodna konferencije europskih egiptologa. Cijeli program koji će se odvijati u Hrvatskom institutu za povijest do 2. do 6. lipnja podijeljen je u devet tematskih cjelina. U Zagrebu će tako biti prezentirani rezultati najnovijih istraživanja vezana uz povijest, kulturu, religiju, jezik te arheološka istraživanja staroegipatske civilizacije.
Doc. dr. sc. Tomislav Popić s Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dobitnik je nagrade “Mirjana Gross” za knjigu objavljenu 2014. u polju historiografije, i to za knjigu Krojenje pravde: Zadarsko sudstvo u srednjem vijeku (1358. – 1458.) (Plejada, Zagreb 2014.). Nagradu dodjeljuju Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu, krovne strukovne udruge hrvatskih povjesničara. Uz to, poznati su i drugi ovogodišnji dobitnici , a nagrade će svima biti dodijeljene u petak, 15. svibnja 2015. u 12 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u sklopu festivala povijesti Kliofest .
Društvo studenata povijesti „Ivan Lučić – Lucius“ koje djeluje u sklopu Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, poziva studente da se prijave za izlaganje na II. interdisciplinarnom studentskom simpoziju koji će se održati 22. travnja 2015. godine na Hrvatskim studijima. Tema ovogodišnjeg simpozija jest „Povijest i umjetnost“. Ljudi su od svojih najranijih početaka osjećali potrebu upisivanja značajnih događaja i suvremenika u vječnost kako bi sačuvati njihov prikaz i njihovu pripovijest za buduće naraštaje. Kroz čitavu ljudsku prošlost povijest i umjetnost se blisko isprepleću: od prapovijesnih zidnih slikarija, preko impresivnih crkvenih fresaka pa sve do velikaških portreta, duh minulih vremena ostao je trajno zabilježen u umjetnosti. Nerijetko je i sama povijest poslužila umjetnicima kao glavna inspiracija; skladatelji i književnici oživjeli su povijesne događaje, kipari realizirali najveće junake, a redatelji uprizorili velike bitke na filmskom platnu. Pojedina su umjetnička djela toliko genijalna i privlačna da su i sama postala dijelom povijesti, a priča koja ih prati često je jednako uzbudljiva kao i ona koja ih je nadahnula. Tema ovogodišnjeg interdisciplinarnog studentskog simpozija nastoji uključiti različite interpretacije umjetnosti koje su inspirirane povijesnim događajima, počevši od glazbe, drame, književnosti, slikarstva, arhitekture, filma, plesa i stripa do umjetničke fotografije. Izlaganje se mora baviti nekom od navedenih umjetnosti, a neke od smjernica su:   1)  umjetnička razdoblja u povijesti 2)  biografije umjetnika, njihov utjecaj i djelovanje u određenom povijesnom kontekstu 3)  mecene umjetnika 4)  povijesna pozadina, odnosno događaj koji je inspirirao umjetničko djelo 5)  o umjetničkom djelu; povijest i značaj djela. Usprkos predloženim smjernicama, ohrabrujemo studente da osmisle vlastitu temu unutar zadane teme.   Pozivaju se svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija povijesti, povijesti umjetnosti, arhitekture, umjetničkih studija (Muzička akademija, Akademija likovnih umjetnosti i Akademija dramskih umjetnosti) i svi ostale zainteresirani studenti da se prijave za II. interdisciplinarni studentski simpozij u organizaciji Društva studenata povijesti „Ivan Lučić Lucius“ i Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Simpozij će se održati 22. travnja 2015. u prostorijama Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Prijave traju od 20. veljače do 20. ožujka 2015 ., a studenti će o prihvaćenim temama biti obaviješteni najkasnije do 24. ožujka 2015 . Duljina izlaganja ograničena je na 20 minuta uz 10 minuta predviđenih za postavljanje pitanja, a ohrabruje se korištenje digitalnih materijala, poput powerpoint prezentacija. Nakon simpozija, biti će održan okrugli stol na kojemu će profesori dati svoje mišljenje o izlaganju te savjetovati studente kako unaprijediti svoje vještine izlaganja. Poželjna duljina izlaganja jest 20 minuta, a preporučuje se i korištenje digitalnih materijala (powerpoint prezentacija). Izlagačima su osigurani osvježavajući napitci te ručak ukoliko ne studiraju na području grada Zagreba. Iako Društvo nije u mogućnosti financirati smještaj izlagača koji ne prebivaju na području grada Zagreba, ono će pomoći studentima u pronalaženju prigodnog smještaja. Ispunjeni obrazac u kojemu se treba nalaziti i sažetak izlaganja, duljine od 400 do 600 riječi, potrebno je poslati na e-mail dsp.lucius@gmail.com do naznačenog datuma. Obrazac možete preuzeti na sljedećem linku: http://bit.ly/1F4wRpZ . Naknadne prijave se neće uvažavati. Pisanu verziju rada studenti mogu, u dogovoru s mentorom, objaviti u časopisu „Lucius“ kojega od 2002. godine izdaje Društvo studenata povijesti „Ivan Lučić – Lucius“. Važni datumi 20. veljače - 20. ožujka - prijave na simpozij 24. ožujka - obavijest o prihvaćanju radova 22. travnja – održavanje simpozija
Natječaj za „Nagradu za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje” Datum objave: 17.02.2015. Natječaj  za „Nagradu za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje” otvoren do 1. lipnja 2015. HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST PODRUŽNICA ZA POVIJEST SLAVONIJE, SRIJEMA I BARANJE A. Starčevića 8, 35 000 Slavonski Brod Tel. 035 447 243; e-mail: info@hipsb.hr raspisuje Natječaj za „Nagradu za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje”  Svi radovi moraju se, u cijelosti ili tematskim težištem, odnositi na povijest Slavonije, Srijema ili Baranje. Radovi opsega između 10 i 40 kartica šalju se, u elektroničkom i otisnutom obliku, na adresu Podružnice, gdje se zaprimaju do 1. lipnja 2015 . U obzir dolaze radovi autora koji u 2015. navršavaju 26 godina ili manje . Uz radove autori trebaju navesti: ime i prezime, datum rođenja, podatke za kontakt. Nagrade za prvo, drugo i treće mjesto dodjeljuju se u rujnu 2015. Zainteresirane za sudjelovanje na Natječaju molimo da se o Nagradi i propozicijama detaljnije informiraju na mrežnim stranicama http://hipsb.hr . Propozicije natječaja mogu se naći na linku: http://hipsb.hr/wp-content/uploads/2015/02/Odluka-o-Nagradi-Podruznice-2015.pdf
Odjel za povijest Hrvatskih studija u suradnji s nekoliko drugih institucija iz Hrvatske i Europe od 2. do 7. lipnja 2015. godine organizira međunarodnu znanstvenu konferenciju „CECE7 - VIIth European Conference of Egyptologists. Egypt 2015: Perspectives of Research“. Konferencija će se održati u "Zlatnoj dvorani" Hrvatskog instituta za povijest (Opatička 10). Za njenu realizaciju potrebna nam je pomoć desetak studenata koji su zainteresirani steći iskustvo u organizaciji ovako velikih događanja. Pomoć će nam biti potrebna u narednim mjesecima, te u vrijeme trajanja skupa. Za sve dodatne informacije obratite se pročelniku Odjela za povijest doc. dr. sc. Mladenu Tomoradu koji je ujedno i glavni organizator konferencije. Informacije možete dobiti na fakultetu ili putem e-maila ( mladen.tomorad@zg.t-com.hr ).
Povodom 140 godišnjice početka rada povijesnih katedri Sveučilišta u Zagrebu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održati će se znanstveni skup "Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj – tradicija, današnje stanje, perspektive". Skup je organizira Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti te će na njemu biti predstavljen povijesni razvoj i djelatnost Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Pozivaju se svi zainteresirani da sudjeluju na ovom značajnom na kojem će se raspravljati o razvoju i dosezima sveučilišne nastave povijesti na hrvatskim sveučilištima. Naš odjel biti će prezentiran u izlaganju pod nazivom "Odjel za povijest Hrvatskih studija (1997.-2014.) u petak 28. 11. 2014 od 15:00-15:15 sati. Program: Petak 28. 11. 2014 od 9:00-19:30 Subota 29. 11. 2014. od 9:30-13:15.
Povijest graditeljstva obuhvaća razvoj arhitekture i urbanizma te građevinarstva (mostogradnje, hidrotehnike…). Dostignuća graditeljstva rezultat su razvoja tehničkih znanja i vještina, plod inovacija i tradicije, domišljatosti i promašaja. Graditeljstvo je i tehnika i umjetnost, te objedinjuje izvorno značenje grčke riječi tehne , kao i latinske riječi ars , tj. umjetnost i umijeće . Kroz seminarski rad, istraživanje izabranih tema, razmatrat ćemo zanimljiva pitanjima: Kakve su nastambe ljudi gradili u prapovijesti? Kako su drevni narodi ukrotili velike rijeke i omogućili natapanje usjeva? Kako su se gradile piramide? Kako su se egipatski obelisci transportirali iz udaljenih kamenoloma? S kakvim su se labirintima susreli Grci na Kreti? Koja je razlika između grčkog i rimskog hrama i teatra? Kako je novi materijal - rimski beton - transformirao antičke konstrukcije? Kako je antičko graditeljsko nasljeđe utjecalo na srednjovjekovno graditeljstvo? Je li Dioklecijanova palača u Splitu mogla utjecati na carske palače Konstantinopola? Što je moglo inspirirati drevne hrvatske graditelje da sagrade predromaničke crkvice raznolikih oblika? Kako su se mramor, granit, bazalt, vađeni diljem Rimskog carstva, našli u venecijanskim crkvama i palačama, istambulskim džamijama, te u hrvatskim antičkim i srednjovjekovnim zdanjima? Zašto je „kosi toranj“ u Pisi nagnut i zašto se još nije srušio? Čemu služe kontrafori? Zašto se tijekom gradnje srušila kupola bizantske crkve Hagia Sophia, svod gotičke katedrale u Beauvaisu, te niz drugih? Koji su najviši neboderi na svijetu i kako se grade? Kako se grade mostovi koji premošćuju vrlo velike raspone i tuneli pod morem? Koje nove konstrukcijske i oblikovne mogućnosti pružaju novi materijali? Kako globalna mreža komunikacija utječe na okoliš? To su samo neke od tema koje ćemo obrađivati tijekom seminarskog rada (1 blok-sat tjedno). Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Mijo Korade Izvođač: dr. sc. Marina Šimunić Buršić, dipl. ing. arh. 
U Hrvatskom državnom arhivu će se 5. i 6. svibnja 2014. održati međunarodni znanstveni simpozij  " Commemorating 1914 - exploring the war's legacy "/" Prisjećanje na 1914. - promišljanje o nasljeđu Prvog svjetskog rata " na kojem će sudjelovati historičari iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Švicarske, Portugala, Belgije, Francuske, Italije i Ujedinjenog kraljevstva. Pozivaju se svi zainteresirani da sudjeluju ovom značajnom skupu.