U sklopu kolegija Zavičajna povijest, nositelja doc. dr. sc. Vlatka Smiljanića i izvođača Alena Moslavca, mag. philol. hung. et mag. educ. hist., 23. siječnja 2026. godine održana je terenska nastava u Virovitici i Voćinu. Na terenskoj nastavi sudjelovali su studenti spomenutog kolegija s različitih godina studija.

Program je započeo polaskom iz Zagreba u 07.00 sati, a prvi dio terenske nastave održan je u Virovitici. Studenti su posjetili Gradski muzej Virovitica smješten u dvorcu Pejačević gdje ih je kroz stalni provela, kustosica Arheološkog odjela, Sanja Baškarad. Posebna je pozornost bila posvećena povijesnom razvoju virovitičkoga kraja od paleolitika do danas i interaktivnom dijelu muzeja koji je poučnog i zabavnog karaktera. Studenti su imali jedinstvu priliku saznati sve o formiranju novog stalnog postava muzeja čiji je projekt dovršen u ljeto 2019. godine.

U nastavku programa studenti su razgledali samostansku i župnu crkvu sv. Roka te Samostanski muzej. Stručno vodstvo održala je Nikolina Hečimović, kustosica Kulturno-povijesnog odjela Gradskog muzeja Virovitica, uz sudjelovanje gvardijana fra Ivice Jagodića. Tom su prigodom predstavljeni povijest samostana, sakralna baština te uloga franjevaca u kulturnom i društvenom životu Virovitice i šire regije, uz poseban naglasak na devet oltara crkve sv. Roka kao jednog od najvažnijih ostvarenja baroka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Kustosica je studentima osigurala kataloge izložbi muzeja te ih je poučila kako oblikovati istraživačke teme budućih diplomskih radova.

Nakon boravka u Virovitici, terenska nastava nastavljena je u Voćinu posjetom Geo-info centru Parka prirode Papuk. Studenti su uz stručno vodstvo djelatnika ustanove razgledali stalni postav, s izrazitom pažnjom usmjerenom na dio posvećen kulturno-povijesnoj baštini područja Papuka i zapadne Slavonije te na ekohistorijski pristup koji povezuje prirodnu i društvenu povijest prostora. Navedeno je studentima bilo korisno za razumijevanje Papuka kao prirodnog dragulja koji krije velika bogatstva – od prirodnih divota i raznolikosti, povijesne baštine do bujne flore i faune na površini i arheoloških te fosilnih ostataka sakrivenih u njegovoj plodnoj zemlji. 

Terenska nastava omogućila je studentima neposredan uvid u materijalne ostatke zavičajne povijesti, povezivanje teorijskih sadržaja s terenskim primjerima te upoznavanje s radom muzejskih i baštinskih ustanova. S pomoću nje ostvaren je glavni cilj kolegija, a to je razvijanje interesa za istraživanje vlastite zavičajne povijesti koja se tek treba oblikovati kao posebna grana povijesne znanosti. Kao i sam kolegij koji je bio obilježen interdisciplinarnošću, i ova je terenska nastava obuhvaćala sadržaje od arheoloških i etnoloških do geografskih i socioloških što je studentima pružilo šire razumijevanje zavičajne povijesti. Ovim je terenskim izlaskom ujedno obilježen i završetak izvođenja kolegija Zavičajna povijest u zimskom semestru, budući da je riječ o posljednjem predavanju i završetku nastave u tom semestru.

Tekst: Dora Frajt