Titulu akademik mogu nositi znanstvenici ili umjetnici čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati. Akademik Ivan Markešić, svojim se znanstvenim radom posebno istaknuo, ima međunarodni i domaći znanstveni, stručni i pedagoški prinos, bogatu publicističku djelatnost, bogato iskustvo u prevodilaštvu i organiziranju znanstvenih i strukovnih skupova. Osim toga, neosporne su njegove zasluge za razvitak Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a o vrsnoći njegova znanstvenoistraživačkoga i stručnoga rada svjedoči njegov doprinos naraštajima studenata.

Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu aktivan je od akademske godine 1997/98., Bio je pročelnik Studija sociologije od 2002-2004. godine. Svojim znanstvenim, nastavnim i nadasve ljudskim doprinosom obogatio je studij sociologije. U ime Odsjeka za sociologiju čestitamo akademiku Ivanu Markešiću.

Biografija

Akademik MARKEŠIĆ, Ivan (Proslap kraj Prozora, 1954), dr. znanosti, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, redoviti profesor u trajnom zvanju, sociolog religije, leksikograf, prevoditelj. Osnovnu školu završio je u Orašcu i u Šćitu, srednju školu – Franjevačku klasičnu gimnaziju –u Visokome (1972), studij sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu (1978) te studij njemačkoga jezika na Filozofskome fakultetu u Sarajevu (1984). Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu završio je poslijediplomski studij iz područja sociologije religije i magistrirao temom »Politička teologija Dorothee Soelle – sociološke pretpostavke i sociološke implikacije« (1988) te na istome fakultetu doktorirao temom »Religija u teoriji sustava Niklasa Luhmanna« (1997).

Nakon završenoga studija (1978) radio kao prevoditelj za njemački jezik u UNIS-ovoj Tvornici pogonsko-kočnih dijelova u Prozoru (1978-1987), potom je bio znanstveni novak u Institutu za društvena istraživanja u Sarajevu (1987-1991), zatim glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) (1991-1992). Krajem 1992. prelazi u Zagreb gdje radi u Hrvatskom informacijskom centru (HIC) (1992- 1993), potom u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža (1993-2005), a od 16. svibnja 2005. do danas u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.

U Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb biran u zvanje znanstvenog savjetnika u trajnome zvanju, (12.04.2011), a 13.12.2016. u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora u trajnome zvanju.U Leksikografskome zavodu «M. Krleža» u Zagrebu biran je u društvenome polju leksikografskoga rada u zvanje višega leksikografa (ožujak 2005) te u naslovno zvanje leksikografskoga savjetnika (26.02.2010).

Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje kolegije: Sociološke teorije (klasične i suvremene), Sociologiju religije, Religije svijeta te Sociologiju umiranja i smrti, Fenomenologijska sociologija.Na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta 'Hercegovina' u Bijakovićima kraj Međugorja, na kojem je sudjelovao u organizaciji Studija sociologije, predaje više sociologijskih kolegija i voditelj je Doktorskoga studija Sociologije religije.Znanstveni interesi: Religija u suvremenim globalizacijskim i postmodernim procesima; religija kao čimbenik društvenih promjena, dijaloga, tolerancije, ali i nasilja i terorizma; socioreligijska situacija u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini; društveno značenje smrti; pogrebi, groblja, nadgrobni spomenici te identitet Hrvata u BiH.Objavio šest knjiga, od toga jednu u koautorstvu, zatim preko 40 znanstvenih, više desetaka preglednih i stručnih radova te prikaza knjiga. S njemačkoga na hrvatski jezik preveo je šest knjiga te više članaka kao i jednu knjigu s hrvatskoga na njemački jezik. Širi popis objavljenih radova vidjeti na: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=198965

Aktivno je sudjelovao na 27 međunarodnih i 22 domaćih znanstvenih skupova kao i u organizaciji šest znanstvenih skupova. Bio je mentor preko 60 diplomskih radova, zatim u dva magistarska, jednome doktorskom radu. Recenzirao je 17 znanstvenih knjiga, više od 20 radova za časopise: Društvena istraživanja, Socijalna ekologija, Filozofska istraživanja, Bogoslovska smotra, Obnovljeni život, Nova prisutnost, Vrhbosnensia (Sarajevo), Dijalog (Sarajevo), Suvremene teme/Contemporary Issues te jedan studijski program: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studijski program: Studij protestantske teologije na Teološkome fakultetu Matija Vlačić Ilirik (s pravom javnosti). Objavljivao je kako u hrvatskim (Društvena istraživanja, Socijalna ekologija, Filozofska istraživanja, Politička misao, Periodicum biologorum, Nova prisutnost, Obnovljeni život) tako i u bosanskohercegovačkim časopisima (Bosna franciscana, Vrhbosnensia, Hrvatska misao, Jukić) te u zbornicima s domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Bio je član uredništva časopisa Društvena istraživanja (1996-2000), član redakcije (urednik za BiH) Hrvatskoga leksikona (I/II 1997), urednik i suradnik Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika (OER) Leksikografskoga zavoda «M. Krleža» (1993-2005), zatim zamjenik glavnog urednika i izvršni urednik prvoga sveska (A-Đ) Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (Mostar: Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, 2009). Uredio je i tri zbornika sa znanstvenih skupova.

Bio je voditelj dva znanstvena projekata Ministarstva znanosti i obrazovanja RH: Znanstveno nazivlje teologije, sociologije religije i filozofije religije (2002-2006) i Religijski, nacionalni i politički identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini (2008-2014) te suradnik na tri znanstevna projekta: Hrvati kao dio multikulturalnog identiteta okolnih zemalja (1996-2002); Globalizacija i postmoderni religijski i crkveni pokreti u Hrvatskoj (2002-2005); Hrvatski identitet, religija i izazovi europskih integracija (2007-2011)