HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. 

Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. 

Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenog profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. 

Prijediplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.

Na Odsjeku za sociologiju zaposleno je devetero nastavnika koji se uz nastavu, bave i znanošću.

Na slici dolje: doc. dr. sc Erik Brezovec, dr. sc. Ana Marija Dunaj, izv. prof. dr. sc. Dario Pavić, dr. sc. Marija Zelić, prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović, izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić, prof. dr. sc. Renato Matić, izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen i doc. dr. sc Ivan Perkov.     

 


05/10/2025

Doc. dr. sc. Ivan Perkov za Glas Slavonije: „Između iluzije zajedništva i vladavine najgorih“

U intervjuu objavljenom 4. listopada 2025. u Glasu Slavonije, doc. dr. sc. Ivan Perkov s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu govorio je o stvarnom značenju i suvremenim ograničenjima pojma „međunarodne zajednice“. U nastavku prenosimo odabrane dijelove razgovora.

Docent Perkov ističe kako se pojam „međunarodna zajednica“ često koristi selektivno te prikriva stvarne odnose moći:

„Pojam ‘međunarodna zajednica’ zvuči kao da predstavlja cijeli svijet, no u praksi se poima vrlo selektivno. Chomsky je već krajem XX. stoljeća ispravno upozorio da se iza tog izraza često kriju SAD i krug zapadnih saveznika koji vlastite interese predstavljaju kao univerzalne. U tom smislu, termin više otkriva odnose moći nego stvarno zajedništvo država.“

Osvrćući se na povijesna iskustva, Perkov naglašava kako su reakcije međunarodne zajednice često bile spore i neučinkovite:

„Čak i kada se odlučila djelovati, to je bilo mlako i zakašnjelo, čime su omogućene dodatne žrtve i patnje. Poseban poraz predstavlja njezina nemoć da spriječi tragedije poput Vukovara i Srebrenice, koje su se odvijale pred očima svijeta, dok ih je europska i svjetska ‘zajednica’ nijemo promatrala ili se kukavički povlačila.“

Govoreći o Ujedinjenim narodima, Perkov ukazuje na institucionalna ograničenja i nefunkcionalnost sustava:

„Reforma je nužna, ali teško ostvariva jer upravo one sile koje imaju najveće privilegije najmanje žele promjene. Ujedinjeni narodi mogli bi funkcionirati znatno učinkovitije kada u Vijeću sigurnosti ne bi postojalo pravo veta. UN su, dakle, ogledalo svijeta kakav jest – s podjelama i interesima, a ne svijeta kakav bismo idealistički zamišljali.“

Na kraju razgovora, Perkov analizira i suvremene političke trendove, ističući pojam „kakistokracije“ – vladavine najgorih:

„Živimo u vremenu kakistokracije, koja je uslijedila nakon faze kleptokracije, odnosno vladavine lopova. Ta kakistokracija najbolje je utjelovljena u dvama liderima velikih svjetskih sila – Vladimiru Putinu i Donaldu Trumpu – iako u tu kategoriju spadaju i mnogi drugi suvremeni lideri. Njihova zloćudnost, neodgovornost i politička kratkovidnost stvaraju okolnosti u kojima s pravom možemo tvrditi da živimo u vrlo opasnom razdoblju.“

Cijeli intervju dostupan je ovdje.

Popis obavijesti