Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. 

Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. 

Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenog profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. 

Prijediplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.

Na Odsjeku za sociologiju zaposleno je devetero nastavnika koji se uz nastavu, bave i znanošću.

Na slici dolje: doc. dr. sc Erik Brezovec, dr. sc. Ana Marija Dunaj, izv. prof. dr. sc. Dario Pavić, dr. sc. Marija Zelić, prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović, izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić, prof. dr. sc. Renato Matić, izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen i doc. dr. sc Ivan Perkov.     

 


13/11/2025

Renato Matić o čimbenicima agresije u društvu: „Ulogu u ovom što se događa imaju frustracije, ali i politika“

Foto: Screenshot Novi list

S prof. dr. sc. Renatom Matićem s Odsjeka za sociologiju 12. studenog za Novi list razgovarala je novinarka Ljerka Bratonja Martinović. Matić je komentirao porast netrpeljivosti i agresivnih ispada u hrvatskom društvu, osobito prema pripadnicima srpske nacionalne manjine.

Istaknuo je da je taj fenomen često izraz društvene nesigurnosti i nagomilanih frustracija — poput nejednakosti, skupog stanovanja i slabih javnih usluga — te da, kad institucije djeluju sporo, lakim meta-skupinama postaju manjine koje su medijski prepoznatljive i insuficijentno zaštićene. 

Matić upozorava i na ulogu politike: „Kad su javne osobe grubim riječima pomalo spuštaju letvicu onoga što je dopušteno, pa dio građana osjeti ovlaštenje biti još grublji.“ 

 Naglašava kako je odgovor društva višedimenzionalan: potrebno je dosljedno štititi ugrožene, sankcionirati govor mržnje i nasilje, promijeniti javni diskurs u humaniji jezik te osigurati konkretne pomake u stanovanju, stanju usluga i transparentnosti. 

Cijeli članak možete pročitati ovdje

Popis obavijesti