HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. 

Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. 

Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenog profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. 

Prijediplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.

Na Odsjeku za sociologiju zaposleno je devetero nastavnika koji se uz nastavu, bave i znanošću.

Na slici dolje: doc. dr. sc Erik Brezovec, dr. sc. Ana Marija Dunaj, izv. prof. dr. sc. Dario Pavić, dr. sc. Marija Zelić, prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović, izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić, prof. dr. sc. Renato Matić, izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen i doc. dr. sc Ivan Perkov.     

 


15/11/2025

Docent Perkov analizira migracije i stranu radnu snagu na portalu Sociologija.hr

Foto: Screenshot portala Sociologija.hr

Na portalu Sociologija.hr 11. studenog objavljen je članak „U stalnom pokretu, ali bez društvene pokretljivosti: strani dostavljači i taksisti u Hrvatskoj“, koji donosi teorijski utemeljen uvid u suvremene migracije i radne uvjete u Hrvatskoj. Autor naglašava da je riječ o fenomenu koji mijenja društvenu i ekonomsku strukturu gradova, ali i otvara pitanja pravednosti, integracije i ovisnosti tržišta rada o visoko fleksibilnoj radnoj snazi.

Tekst pokazuje da su dostavljači i taksisti iz Nepala, Indije i Bangladeša dio sekundarnog segmenta tržišta rada, obilježenog nesigurnošću, rotacijom radne snage, ograničenim pravima i izrazito slabim pregovaračkim mogućnostima. Autor detaljno objašnjava kako se strani radnici, iako nužni za funkcioniranje velikih gradova, nalaze u strukturalno podređenoj poziciji: ovisni su o poslodavcu ili agenciji, često rade u uvjetima prekarizacije i imaju malo kontrole nad radnim tempom, prihodima ili radnom stabilnošću. U tom kontekstu Perkov naglašava da „strani dostavljači i taksisti u Zagrebu nisu samo pasivne žrtve globalnog tržišta, nego i akteri koji se snalaze unutar njegovih pravila, iako su ta pravila uglavnom krojena na njihovu štetu“. Time ističe složenost njihove pozicije: oni manevriraju između vlastitih aspiracija i ograničenja koja im postavljaju tržište rada, pravni okvir i poslovni modeli platformskih kompanija.

Posebno je naglašena uloga platformskog rada koji, premda nudi privid fleksibilnosti, zapravo smanjuje autonomiju radnika. Algoritamska kontrola određuje dostupnost narudžbi, visinu zarade, ritam rada i mogućnosti napredovanja, što rezultira visokom razinom ovisnosti i zamjenjivosti. Uz to, radnici se suočavaju s jezičnim preprekama, nedostatkom lokalnih mreža podrške i stalnim pritiskom da održavaju performanse koje aplikacije prate u realnom vremenu.

Unatoč stalnom fizičkom kretanju kroz grad, njihova društvena mobilnost ostaje minimalna. Kreću se brzo, učinkovito i neprestano, ali bez realnih mogućnosti napretka ili dugoročnog uključivanja u društvo. Zaključno, Perkov ističe: „U stalnom pokretu, ali društveno nepokretni – upravo taj kontrast najbolje opisuje iskustvo stranih radnika u Hrvatskoj.“ Članak time predstavlja važan doprinos razumijevanju migracija, prekarizacije i transformacija urbanog tržišta rada, nudeći teorijski i empirijski okvir za raspravu o ulozi migranata u suvremenoj ekonomiji.

Članak je u cijelosti dostupan na Sociologija.hr.
 

Popis obavijesti