HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. 

Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. 

Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenog profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. 

Prijediplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.

Na Odsjeku za sociologiju zaposleno je devetero nastavnika koji se uz nastavu, bave i znanošću.

Na slici dolje: doc. dr. sc Erik Brezovec, dr. sc. Ana Marija Dunaj, izv. prof. dr. sc. Dario Pavić, dr. sc. Marija Zelić, prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović, izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić, prof. dr. sc. Renato Matić, izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen i doc. dr. sc Ivan Perkov.     

 


05/01/2026

Kako obrazovne znanosti „stabiliziraju istinu” o generativnoj umjetnoj inteligenciji u obrazovanju

U uglednom međunarodnom znanstvenom časopisu Kybernetes (Emerald Publishing) objavljen je znanstveni rad pod naslovom Stabilizing truth in educational sciences: a systematic review of generative AI in education autora doc. dr. sc. Erika Brezovca, asistentice dr. sc. Marije Zelić s Odsjeka za sociologiju te vanjske suradnice Odsjeka Ane Marije Zagode.

Rad je objavljen krajem 2025. godine u online izdanju, odnosno u svesku 55, broju 13 za 2026. godinu, a analizira načine na koje obrazovne znanosti promatraju, tumače i komuniciraju ulogu generativne umjetne inteligencije u obrazovanju.

Sustavni pregled literature prema PRISMA okviru

Rad donosi sustavni pregled znanstvene literature o generativnoj umjetnoj inteligenciji u obrazovanju u razdoblju od 2020. do 2025. godine, proveden prema PRISMA 2020 okviru i temeljen na analizi 110 znanstvenih radova indeksiranih u bazi Scopus. Teorijski okvir istraživanja čini teorija društvenih sustava Niklasa Luhmanna, kojom se znanost promatra kao sustav koji proizvodi i stabilizira istinu kroz vlastitu komunikaciju.

Rezultati pokazuju da obrazovne znanosti generativnu umjetnu inteligenciju najčešće tumače kroz okvir augmentacije, odnosno kao alat koji podržava nastavnike i učenike, dok su pristupi koji naglašavaju automatizaciju ili hibridne modele znatno rjeđi. Istraživanja su pritom dominantno usmjerena na visoko obrazovanje, dok su osnovno i srednje obrazovanje slabije zastupljeni.

Poseban naglasak stavljen je na etička pitanja, uključujući zaštitu privatnosti i osobnih podataka, algoritamsku pristranost, odgovornost za odluke temeljene na AI sustavima te očuvanje profesionalne autonomije nastavnika. Autori zaključuju da znanstveni diskurs o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju trenutačno teži stabilizaciji i smanjenju nesigurnosti, pri čemu se AI ponajprije prikazuje kao potpora postojećim obrazovnim praksama, a ne kao disruptivna tehnologija.

Rad je dostupan u otvorenom pristupu na poveznici. 

Popis obavijesti